Svake godine hiljade žena oboli od raka dojke, a mnoge od njih i umru. Uz rak pluća, ta je bolest najveći ubica žena. Učestalost oboljenja raste. U dobi od 45-50 godina ovaj rak uzrokuje veću smrtnost nego sve bolesti zajedno. Ipak, velika većina slučajeva raka dojke, otkrivena i liječena prije nego se proširi na druge djelove tijela, može da bude izliječena.
Zašto toliko žena umire od raka kada su jednostavne i sigurne metode ranog otkrivanja toliko efikasne? Jedan od razloga je pretjerana zabrinutost od zračenja. Upravo, umjesto da povećava rizik, mamografija predstavlja velik napredak u smanjenju rizika. U mnogim slučajevima mamografija može da uoči zloćudnu promjenu znatno prije nego što je otkriju žena ili njen ljekar.
Sledeći razlog zabrinjavajuće smrtnosti je stav žena koji možemo nazvati „držanje glave u pijesku“. Mnoge se žene toliko boje gubitka dojke da izbjegavaju samopregled, mamografiju i ljekarski pregled, sve dok se čvor u dojci više ne može ignorisati. Takvo odlaganje dijagnoze daje ćelijama raka priliku da prodru u limfni i krvni sistem. Takva će situacija onda zahtijevati ne samo odstranjivanje dojke, nego u velikoj mjeri odstranjenje okolnih limfnih žlijezda i mišića. Žene moraju da preuzmu veću odgovornost za svoje zdravlje.
Ko je izložen riziku?
Sve su žene izložene riziku, međutim neke su izložene značajno više. Izgleda da se bolest češće javlja u nekim porodicama. Na primjer, žena čija je majka ili sestra imala to oboljenje, ima dva do tri puta veću vjerovatnoću oboljenja od uobičajene. Izgleda da češće oboljevaju debele žene, zatim one koje nisu rađale, kao i one koje su prvi put rodile nakon 30 godina. Kao što se može očekivati, bolest se češće javlja kod žena koje su imale dobroćudnu bolest dojke ili rak na drugoj dojci.
Samopregled
Dojke treba pregledati svakog mjeseca između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa (računajući od prvog dana menstruacije). Žena opipava svoje dojke, ali i pazušne jame i eventualne promjene na bradavicama ili koži. Ako se osjeti bilo kakva kvržica ili druga promjena, treba se odmah obratiti ljekaru.
Šta je s mamografijom?
To je rendgenološka metoda za otkrivanje promjena u dojci, koje nisu opipljive prstima. Učestalost raka dojke raste s godinama. Žene u dobi iznad 40 godina, kod kojih nije bilo pojave raka u bližoj rodbini, trebalo bi da obave mamografski pregled svake dvije do tri godine, a ultrazvučni pregled jedanput godišnje. One žene kod kojih je bilo raka dojke u bližoj rodbini, trebalo bi prvu mamografiju da obave u dobi od 35 godina, a nakon toga svake godine, a ultrazvučni pregled jedanput godišnje nakon dvadesete godine života.
Žene s liječenim rakom dojke trebalo bi da idu na klinički i ultrazvučni pregled dvaput godišnje, a na mamografiju jednom godišnje.
Kod žena starijih od 50 godina smrtnost od raka dojke mogla bi da se smanjiti za 30 posto da su vodile brigu i redovno odlazile na mamografski i klinički pregled. Danas pokretna aparatura približila je mamografiju direktno ženama u raznim krajevima.
Bonus video:
