Vladimir Perović, u zemlji i svijetu nagrađivani reditelj dokumentarnih filmova, ocjenio je da je došlo vrijeme da se Filmski festival Herceg Novi - Montenegro film festival (FFHN-MFF), na kojem je bio selektor programa dokumentarnog filma, “pretrese i pretrpi promjene”.
“Evo da zaintrigiram vaše čitaoce: znak i kompletan vizuelni identitet festivala. A tek naziv - o tome ne mogu ni pričati ozbiljno.
Pošto sadašnji naziv ima samo dvije linije, a to je malo za dobru komunikaciju, predlažem da se dopuni, i da novi, vrlo pamtljiv naziv bude: Filmski festival Herceg Novi, Montenegro Film Festival, Festival dvije kule, dvije terase i milion stepenica!!! Ali, o tome će se pričati unutar festivala ubrzo.
Predstoji ozbiljan pretres svih elemenata festivala. Spremam puno predloga, naravno, mnogo ozbiljnijih od ovoga prethodnog. Sem par pomenutih, ima još puno stvari koje se za 30. festival moraju ispraviti ili poboljšati”, kazao je Perović za “Vijesti”. On smatra da Opština i država kao finansijeri moraju mnogo ozbiljnije da shvate svoj posao i da finansije ne smiju pristizati, kao do sada, u zadnji čas ili nakon što taj zadnji čas prođe.
“ Došlo je vrijeme za novi duh i dah”, ocijenio je Perović i poručio da “prima sve sugestije za izmjene i dopune dokumentarne selekcije, uključujući, ako treba, i onu - da selektor bude neko drugi “.
Perović trenutno radi na novom filmu “Plava gajeta i sivi beton“ o bokeškoj ribarki
U dokumentarnom takmičarskom programu ovogodišnjeg festivala, publika je vidjela 40 ostvarenja iz cijelog svijeta, srela se sa poznatim autorima i taj segment filmske smotre ocijenila veoma visoko.
“Kako je, sticajem loših okolonosti, dokumentarna selekcija morala da ode sa Trga Belavista, pronađeno je, u odnosu na prošlogodišnje, mnogo bolje rješenje.
Trg od muzike je nevjerovatan prostor. Loša je orjentacija - festival je morao da obezbijedi putokaze na više mjesta, jer samo od Belaviste publika može da zaluta barem 5-6 puta. A naša publika, uvjerio sma se lično, i to je najbolje od svega, nisu samo Novljani. Ta mješavina Novljana, turista koji govore ove naše južnoslovenske jezike, stranaca, samih filmadžija koji uspiju da dođu, ponekog novinara, jeste divna.
Mi definitivno imamo publiku. I kao selekcija privilegovani smo jer jedini od postojeće četiri na festivalu, ukoliko padne kiša platno samo premjestimo u već spremnu salu Muzičke škole. Dakle, prostorno, sjajni uslovi! A uz problem skrivenosti, imamo i problem što mediji, zbog istovremenih programa na drugim mjestima, ne mogu da nas prate. To se da riješiti - ili prijepodnevnim projekcijama u sali, ovoj ili nekoj drugoj, ili serverom, sa pristupom filmovima, u Festivalskom centru. Što se tiče samih filmova, mislim da smo bili jaki i raznovrsni. Žao mi je što nije bilo još filmova iz Srbije, ali recimo Marko Grba Singh, čiji izuzetan film sam uporno tražio, čekao je da ga prime u Sarajevu, gdje mora biti prikazan premijerno. Kada je saznao da je tamo odbijen kasno je bilo za ovu selekciju.”
Reditelj Perović, kada je riječ o njegovom filmskom stvaralaštvu, kazao nam je da trenutno radi na filmu “Plava gajeta i sivi beton“, o posljednjoj bokeškoj ribarki, u produkciji Centra za kulturu Tivat, koji se nalazi u posljednjoj fazi montaže.
“Prošlog ljeta imali smo sredstava samo da film snimimo, a tek sad su pristigla sredstva i da ga dovršimo. Ima naravno još puno planova, ali u duhu moje ribarke (koja, radi uroka kad je neko pita kuda će kada krene na ribanje odgovara nešto sasvim deseto), i ja ću priču o planovima sačuvati za fazu kad budu izvjesniji”, kazao je Perović.
Trideseti, jubilarni festival pripremaće se cijele godine
Shodno tome kakvog su kvaliteta filmovi prikazani na ovom Festivalu, mislim da će festivali u Kanu i Veneciji, Berlinu, biti za nekoliko godina samo predgrađe festivala u Herceg Novom, jer ovaj festival je pravi trenutak filma i sreće”, kazao je na zatvaranju 29. Hercegnovskog filmskog festivala, francuski reditelj Iv Boase.
“Ovo je sigurno bio jedan od najuspješnijih festivala do sada, po broju selekcija, kvalitetu i broju filmova, po broju gostiju i medija. Imali smo najbolje filmove iz regiona ali i iz Evrope, kvalitet je ispoštovan u svim selekcijama, a nije nimalo lako dobiti najbolja ostvarenja. “Festival je profilisan kao događaj koji će obilježiti godinu u Herceg Novom, Crnj Gori i regionu”, uvjeren je poslovni direktor festivala, Zoran Živković.
“Napravili smo sigurno dobar posao u organizacionom, programskom i medijskom smislu, ali smo isto tako uočili da na nekim mjestima postoje momenti prezasićenosti i napregnutosti. Time ćemo se pozabaviti u narednom periodu. Postoji mogućnost da organizujemo jesenje i zimske filmske radionice, nešto je već dogovoreno sa Ministarstvom kulture. Takođe je aktuelno aktiviranje evropskih fondova, posebno oko selekcija dokumentarnog i studentsog filma”, istakao je predsjednik Savjeta Montenegro film festivala Stevan Koprivica i naglasio da će se trideseti, jubilarni festival pripremati cijele godine.
Bonus video:
