Dojenje je zlatni standard prehrane odojčeta, a majčino mlijeko prilagođeno je djetetu koje majka doji, kaže nutricionista Tena Niseteo i dodaje da dojenje ima nesporan i dokazan pozitivan uticaj na odojče, ali i na majku koja doji.
"Posljednjih godina u porastu je isticanje važnosti dojenja, a statistički podaci govore da su majke sve predanije isključivo dojenju u ovom važnom životnom razdoblju", rekla je ona Tanjugu.
Prema njenim riječima, majčino mlijeko je jedina "živa hrana" pa se mijenja s obzirom na potrebe odojčeta, a zanimljivo je da se promjene u sastojcima događaju čak i za vrijeme samog dojenja.
"Poznato je da tokom laktacijskog razdoblja majčino mlijeko mijenja svoja svojstva pa tako iz oblika guste žućkaste tečnosti visoke energetske vrijednosti i nutritivnog sastava, kolostruma (prvog mlijeka), kroz prelaznu fazu poprima svoj zreli oblik", ističe Niseteo.
Ona podsjeća da je sastav majčinog mleka jedinstven i da osim nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj djeteta, sadrži i niz biološki aktivnih sastojaka poput enzima, hormona, faktora rasta, antitela, imunih ćelija, ali i živih mikroorganizama koji se smatraju prvim probioticima, pa zato dojenje ima neosporno pozitivan učinak na rast, razvoj i zdravlje djeteta.
Niseteo ukazuje da se energetske i nutritivne potrebe odojčeta brzo mijenjaju tokom njegove prve godine života zbog čega dolazi do promjene sadržaja gotovo svakog sastojka majčinog mlijeka.
Takođe, ona ističe da proteini u majčinom mlijeku nemaju samo ulogu hranjivih sastojaka, već su oni mnogo više pa čine najveći broj biološki aktivnih supstanci koje djeluju na razvoj svih organskih sistema, a posebno razvoj imunološkog, moždanog i hormonalnog sistema.
"Majčino mlijeko sadrži sve aminokiseline i posebno "skrojene" proteine tačno prema potrebama odojčeta da bi se osigurao najbolji gradivni materijal za rast i razvoj djeteta", kaže Niseteo i dodaje da, osim što izgrađuju gotovo sva tkiva čovjekovog organizma, proteini iz majčinog mlijeka učestvuju u probavi i iskorišćavanju ostalih hranjivih sastojaka prisutnih u majčinom mlijeku, odbrani organizma od infekcija i regulaciji rada imunog sistema, čime se smanjuje mogućnost razvoja alergija.
Novija naučna istraživanja, među kojima se ističe istraživanje Nestle Nutrition Instituta, potvrđuju da proteini iz majčinog mlijeka imaju značajnu ulogu u razvoju djetetovog mozga, ali i u prevenciji gojaznosti i s njom vezanih bolesti, poput kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa i zato proteini u majčinom mlijeku predstavljaju jednu od vodećih tema naučnog pedijatrijskog kruga.
"Zato ovaj savršen sastav i jedinstvenost majčinog mlijeka je nemoguće zamijeniti kravljim mlijekom, jer ono ne može da nadoknadi potrebe odojčeta, šta više njegova upotreba kao osnovnog mlijeka u vrijeme dojenja može imati teže posljedice na zdravlje djeteta", objašnjava Niseteo.
Zato Svjetska zdravstvena organizacija i Evropsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) savjetuju davanje kravljeg mlijeka djetetu tek poslije napunjene prve godine života.
Bonus video:
