Pravna država nezamisliva je bez vladavine prava i pravne sigurnosti, ali i bez javnosti rada državnih organa, nosilaca javne vlasti i slobodnog pristupa informacijama, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Ona je to kazala na seminaru “Podrška jačanju kapaciteta medija iz oblasti izvještavanja o radu institucija za vladavinu prava i sprovođenje zakona, sa posebnim fokusom na profesionalne standarde i zaštitu ljudskih prava” koji je organizovala Misija OEBS-a u Grnoj Gori.
Cilj seminara, organizovanog za predstavnike medija, je da pomogne unaprijeđivanju kvaliteta izvještavanja o radu pravosuđa i policije i poštovanju ljudskih prava.
Medenica je podsjetila na pravo javnosti da zna informacije koje građanima omogućavaju da formiraju svoj sud o najvažnijim političkim, društvenim, pravnim, ekomomskim i drugim događajima značajnim za razvoj države.
„Odnos sudova i građana, odnosno njihovo potpuno i istinito informisanje, zavisi od medija kao vezivne komoponentne, a odnos sudova i medija zavisi od njihove nepristrastnosti, stručnosti, profesionalnosti i povjerenja koje imaju u javnosti“, ocijenila je Medenica.
Ona je upozorila da pravo javnosti da zna ne smije biti apsolutno pravo koje se, kako je kazala, konzumira na uštrb ljudskih prava .
„Jedino kvalitetnom edukacijiom stvorićemo zdrav odnos između sudionika u važnosti informinsanja javnosti, odnosno ravnotežu između slobode izražavanja i prava javnosti da zna sa jedne i pretpostavke nevinosti sa druge strane“, zaključila je Medenica.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova kazala je da je seminar dio dugoročnog projekta ove misije koji ima za cilj unapređenje komunikacije sa medijima i jačanje odgovornisti i transparentnosti institucija i podizanje svijesti o poštovanju ljudskih prava.
„Krovni značaj institucija za vladavinu prava praćen je zakonom u kontekstu modernog demokratskog društva, jasan je i nesporan“, ocijenila je Hrebičkova.
Prema njenim riječima, institucije moraju da komuniciraju otvoreno, transparentno i proaktivno sa javnošćću, a posebno sa medijima, koji se mogu smatrati četvrtim stubom bilo kog demokratskog društva.
Rad tih institucija i medija, kako je navela, treba da se temelji na jasno uspostavljenoj ravnoteži između prava javnosti da zna i slobode izražavanja i pretpostavke nevinosti, zaštiti ličnih i povjerljivih podataka, zaštiti ljudskih prava, prava ličnosti.
„Dostizanje te ravnoteže u Crnoj Gori još je izazov“, kazala je Hrebčkova.
Ona je poručila da će transparentan i odgovoran rad kao i poštovanje ljudskih prava svakog građanina dobrinijeti izgranji i jačanju prava javnog mnjenja koji se temelji na pouzdanim informacijama.
To će, kako je navela, građanima pomoći da glas na izborima opredijele na osnovu kvalitetne informisanosti i da steknu više povjerenja i u institucije i u medije.
„Mediji treba da shvate da je profesionalno izvještavnje, uz poštovanje ljudskih prava, od ključnog značaja“, poručila je Hrebičkova.
Prema njenim riječima, cilj misije OEBS-a je da se obezbijedi djelotvrna platforma za komunikaciju između građana, civilnog društva, medija i institucija, da se podigne svijest o odgovornost svih relevantnih aktera.
„Bez učešća građana i njihove kontrole društvenih procesa teško je vidjeti pravi uspjeh u bilo kom reformskom procesu, pogotovo kada je riječ o reformi javnih institucija“, kazala je Hrebičkova.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Margaret En Uehara kazala je da je veoma važno razumjeti važnost činjenice da javnost bude adekvatno informisana o aktivnostima institucija.
„Što bolje razumijemo situaciju i odgovornost procedura to ćemo biti bolji u našim poslovima“, ocijenila je Uehara.
Prema njenim riječima, vlast u Crnoj Gori, kao i u SAD, odgovorna je prema građanima, kao i većina medija i to je način na koji se komunicara sa građanima.
Ona je navela da institucije moraju biti aposolutno sigurne da odgovori medijima moraju biti u popunosti saglasni sa politikom koji vlada sprovodi.
„Neke informacije jednostavno ne mogu biti obezbijeđene, ne zato što vlast nije u mogućnosti da ih pruži, već zato što zadiru u privatost građana ili ugrožavaju nekom život“, poručila je Uehara.
Prema njenim riječima, građanima se mora objasniti da je uloga medija, građana i javnosti usko povezana i da doprinosi razvoju demokratije.
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković podsjetio je na Ustavom zagarantovano pravo o slobodi štampe i drugih vidova javnog oglašavanja, ali istovremeno i propis o njihovom ograničenju.
„Sve što je dopušteno nije i moralno pa se pravni obim predviđen Ustavom i Evropskom konvecijom treba potkrijepiti i etičkim kodeksom kao minimumom profesionalnih standarada u medijima“, kazao je Stanković.
On je podsjetio da je na taj aspekt problema, prepoznat i u prošlogodišnjem Izještaju Evropske komisije, gdje se navodi da je nedostatak profesionalnih i etičkih standarada među predstavnicima medija i dalje razlog za brigu.
On je dodao da na taj minimum treba nadgraditi znanje.
„U strategiji reforme državnog pravosuđa prepoznati su nedostatci u sistemu odnosa pravosudnih institucija sa javnošću“, naveo je Stanković, dodajući da je prepoznato da javnost i dalje koristi direktne kontakte sa nosiocima pravosudnih funkcija pri dobijanju značajnih informacija.
Sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Dragan Pejanović kazao je da taj resor u izvještavanju javnosti o svojim poslovima poštuje profesionalne standarde i štiti ljudska prava i slobode osumnjičenih i oštećenjih osoba.
„Jačanje kapciteta medija u izvještavanju o radu MUP-a i Uprave policije interes je ne samo medija i policije već i cjelokupne javnosti, jer se time utiče na stvaranje preduslova za profesionalniji rad medija kada su u pitanju standardi izvještavanja i poštovanja ljudskih prava i sloboda“, ocijenio je Pejanović.
Prema njegovim riječima, institucije i mediji moraju voditi računa da informacije koje se objavljuju budu takve da zadovolje interes javnosti, a ne pojedinaca.
Bonus video:
