Pod od motom „Šta je drugo čitanje do razgovor u tišini“ sinoć je u Herceg Novom počeo 13.Međunarodni sajam „Trg od knjige“.
Posjetioce su pozdravili književnici Miraš Martinović i Dimitris Sokatis, a ljubiteljima knjige svoju ponudu predstavlja preko trideset izdavačkih kuća iz naše zemlje i regiona.
Pozdravljajući u ime grada i predsjednika Opštine brojne goste međunarodnog sajma Trg od knjige, književnik Miraš Martinović prisjetio se značajnih pisaca koji su živjeli ili rado boravili u Herceg Novom: nobelovac Ivo Andrić, Mihailo Lalić, Stevan Raičković, Dušan Kostić, Zuko Džumhur, Ahmet Hromadžić, Branko Lazarević, Branko Ćopić, Stevan Bulajić Bosiljke Pušić, čije djelo ima poseban ton i značaj, za ovaj grad, Simo Matavulj, Aleksa Šantić i Njegoš.
“Prirodno je, i potrebno, da ova svetkovina, bude dijelom njihova svetkovina, i da se bavi prezentacijom njihovih djela, a sjeća njihovih imena”, kazao je Martinović.
On je poručio da Trg od knjige treba da bude multikultralan prostor, trg na kome će svi imati svoje mjesto, “koji će miriti razlike u mišljenjima, a podsticati dijalog.... trg, sa koga se izvijaju slobodne ideje i raznovrsne poetike. Da bude novsko – antički trg.Kao u doba Sokrta i Platona”.
“Samo raznovrsnost i razlike, rađaće orginalna mišljenja i raznovrsne poetike. Neka ovo bude prostor za svaku knjigu, bez razlike na kom je jeziku i pismu pisana. Jedinstven i prepoznatljiv, što je uloga svakog trga, a posebno - Trga od knjige”, istakao je Martinović.
Grčki pisac Dimitris Sokatis u besjedi povodom otvaranja Sajma istakao je da njegov dolazak i prisustvo zapravo ne svjedoči ničem drugom sem stvaranju jednog književnog djela koje skoro pa dotiče granice metafizike.
“Imajući u vidu veliku tradiciju književnosti slovenskih jezika, ukazala mi se čast da ovom događaju doprinesem i svojim književnim komadom. Jer, ako bez druge misli, jedan sajam knjiga je pored svog kulturnog karaktera i jedno veliko slavlje, slavlje koje povezuje ljude koji njeguju iste vrijednosti, ljubav prema beletristici, naraciji i proširenju misli, ljudi koji su spremni da traže istinu u stranicama knjige, ljudi koji traženje sopstvenog identiteta kroz pisanje i čitanje koriste kao pokretačku snagu. Smatram da književnost kao takva ne može dati odgovor na sve novonastale egzistencijalne problema, u suprotnom ponekad je njena uloga i da rađa nova pitanja, zatvara nas u nove lavirinte kako bi mogla da formuliše i izrazi novi sumnju prema načinu vođenja naših životu. I sada, kada smo tu i govorimo o svemu ovome, pitam se na kraju zašto bi nas interesovalo da damo odgovore na sve ovo, zašto prinudno tražiti rješenje na pitanja neriješivih vijekovima, umijesto da uživamo u svakoj riječi, svakoj inspiraciji, svakoj ideji, i onda se prisjetimo riječi Konstantina Kavafiaja "Ono što mari je samo putovanje a ne odredište na koje si krenuo", kazao je Sotakis i istakao da su “susreti kao u Herceg Novom, susreti istomišljenika, onih koji filtriraju život kroz iste parametre, koji dijele strast za čitanje, kojima sekunde mogu da izazovu zadovoljstvo, u nestvarnom svijetu, nevidiljive a opipljive”.
Govoreći o krizI u svijetu, Sotakis je naglasio da su “kultura i civilizacija u svim teškim vremenima u istoriji, bili štit, tvrđava protiv totalitarizma, dekadencije i propadanja”.
“Siguran sam da knjiga, kao medijum, ne znači ono što je nekad značila. Ali njeni glavni pravci nijesu se promijenili, zadovoljstvo čitanja ostaje isto, radost čitanja, divljenje i poštovanje prema maštovitosti priče i prema piscu, njegovom talentu i emocijama. S druge strane, urbani život je premjestio način koji angažuje umjetnost pisanja, samo bavljenje čitanjem. Rekao bih da etička dimenzija svake epohe usmjerava čitalačku publiku i danas, možda živimo kraj jednog ciklusa moralnih vrijednosti, što utiče i na način na koji se čita. Primjećujemo da savremeni čitalac u svojim namjerama pravi ustupke za traženje političke dimenzije ili čisto lirske dimenzije, obuhvata nove potražnje koje se ogledaju u stilu života, ličnoj uspješnosti - na neki način traži više privatnih vizija i ličnih mitologija, ne integriše se u kolektivni horizont ili plan, već zaranja u svakodnevni mikrokosmos. U potrazi je za istinom, egzistencijano, onamo gdje je nekada vladalo ideološko čitanje, sada se izdvaja atomistički pogled, pokušaj da se nađe izlaz iz egzistencijalnog lavirinta”, kazao je Sotakis.
Čitanje nije samo želja, već i znanje, nije samo namjera, već i produhovljenje. Danas nam je, više nego ikada, potreban jedan drugi jezik, jezik koji uključuje sve nas, radikalan kao djelo, za jednu književnost koja razgovara sa jučerasnjim svijetom i gleda u budućnost”, zaključio je Sotakis.
Prve večeri sajma glumica Ljiljana Stjepanović izvela je monodramu Gospođa ministrka .
Večeras će u galeriji Josip Bepo Benković biti otvorena izlozba Danilo Kiš, autorke Olge Krasić Marjanović iz Beograda, i organizovano veče Danilo Kiš:omaž povodom 80 godina od rođenja. Gost iz Grčke pisac Dimitris Sokatis predstaviće svoj roman Bez daha.
Bonus video:
