Nakon jednog od najposjećenijih gostovanja, književne večeri peruanskog nobelovca Maria Vargasa Ljose, koji je ujedno i otvorio ovogodišnji festival Grad tetar, književni program nastavljen je preksinoć, kad je na Trgu pjesnika predstavljena monografija dr Maje Đurić "Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine", koju je izdao CANU.
"O Crnoj Gori su uglavnom pisali drugi, ljudi koji egzistencijom nijesu bili vezani za Crnu Goru, što ne znači da njihovi tekstovi nijesu dragocjeni i kvalitetni. Međutim, među sintetičkim monografijama, pojavila se i ova Majina. Ona doista predstavlja nešto što je pionirski poduhvat, zato što nemamo nikakvih ranijih monografija", kazao je istoričar umjetnosti dr Aleksandar Čilikov.
On je napomenuo da je pred Majom bio izuzetno težak zadatak, jer je trebalo da piše izuzetno moćnom mediju, a imala je svega tri teksta o tome.
"Nije imala nikakvu literaturu, morala je sama da traži izvore, da obilazi porodice, sve one arhive. Ovo je proizvod decenijskog rada. Ovakvu monografiju može da napravi samo neko ko je apsolutni posvećnik, što Maja jeste. Fotografija je dio Majine mentalnosti, kod nje postoji jedna srećna okolnost - završila je istoriju umjetnosti, njoj je poznata istorija vizuelnosti, a istovremno ona je fotograf praktičar. Tako da uz još neke monografije koje su se pojavile u posljednjih 20 godina, ova je kapitalna, jer mi o istoriji fotografije u Crnoj Gori nijesmo znali apsolutno ništa", kazao je Čilikov.
Maja Đurić je kazala da je uspjela da napravi otklon od praktičnog rada, jer je ona istoričar umjetnosti.
"Nekako sam se sve vrijeme paralelno bavila i teorijom i praktičnom fotografijom. Napravila sam neku vrstu periodizacije istorije fotografije u Crnoj Gori, vezujući ih za četiri vladara - Njegoša, knjaza Danila, kralja Nikolu i period Zetske banovine. Svi vladari su imali svijest koliki je značaj nove tehnologije. Najplodonosniji je period vladavine kralja Nikole. Još od samih početaka fotografije od 1839. godine, Njegoš je samo šest godina nakon toga tražio i nabavio kameru i poslao svoga sekretara Milorada Medakovića da u Dubrovniku nauči, kako su govorili 'skidati obraze'. On je naš prvi fotograf. Svaki period je bio bogat", kazala je Đurić.
Masovno korištenje fotografije preko novih društvenih mreža, po njenom mišljenju dovelo je do degradacije, ali kako je kazala fotografija će opstati.
Drago Jančar večeras gostuje na Trgu pjesnika
Književni program ovogodišnjeg festivala nastavlja se večeras u 21 čas , kada će na Trgu pjesnika gost biti jedan od vodećih slovenačkih autora, Drago Jančar.
Povod za gostovanje je prevod romana „Te noći sam je video“, koji je objavila beogradska izdavačka kuća „Arhipelag“.
Roman je najavljen kao „uzbudljiv roman o ljubavi, ljepoti i strasti, i o Veroniki Zarnik, ženi rijetke ljepote i nesvakidašnje sudbine. Drago Jančar (Maribor, 1948), romansijer, pripovjedač, dramski pisac, esejista, najprevođeniji savremeni slovenački pisac.
Moderator večeri je Svetlana Ivanović.
Bonus video:
