Nobelovac Mario Vargas Ljosa izjavio je danas da je globalizacija nešto najbolje što se desilo svijetu, jer nudi mogućnost mira i razumijevanja ljudi različitih kultura, obrazovanja, religija i običaja, ali da su nacionalizam i vjerski fanatizam najveća prijetnja savremenom društvu.
"U globalizaciji siromašne zemlje rastu i modernizuju se, što nikada prije nije bio slučaj. Ko se protivi toj tendenciji ima nazadnu viziju društva i da je do tih ljudi, možda još ne bismo izašli iz pećina", rekao je Ljosa na konferenciji za novinare u Institutu Servantes u Beogradu.
Ljosa je ocijenio da globalizacija pored pozitivnih strana ima i svoje mane, a kao najveću opasnost izdvojio je nacionalizam kod ljudi koji sigurnost u svijetu traže u plemenskim zajednicama i radikalni vjerski fanatizam.
"Mislim da taj nagon može da uništi najplemenitije i najpragmatičnije projekte, od kojih je najveći stvaranje Evrope. Milioni ljudi umrli su zbog nacionalizma i njegove uske vizije svijeta. Nacionalizam je prepreka za razvoj Evrope i cijelog svijeta", rekao je Ljosa.
Ljosa je rekao da je situacija u svijetu danas ipak bolja nego ikada, jer je sve manje autoritarnih diktatura i u većini zemalja uspostavljena je demokratija.
"Katastrofična vizija nije naša stvarnost. Vjerski fanatizam jeste silovit, nasilje snažno lupa na vrata, nema oružja protiv terora i strah jeste opravdan, ali ne mislim da će svijet učestvovati u ludilu kakav je treći svjetski rat.
Govoreći o svom političkom angažmanu, Ljosa je rekao da je trogodišnje bavljenje politikom za njega dodatno iskustvo koje nije bilo prijatno, ali da je njegov život književnost, a pisanje najveća sreća.
"Književnost menja svet, jer posredno utiče na čitaoce, budi maštu i njihovo kritičko mišljenje. Ljudi koji čitaju dobru književnost u mnogome dozvoljavaju da ona utiče na njihov način razmišljanja", rekao je Ljosa.
On je dodao da nije moguće dokazati kako su neka velika književna djela uticala na ljude, ali da je siguran da bi njegov život bez Servantesa, Viktora Igoa, Borhesa, Markesa i drugih pisaca bio osrednji i daleko siromašniji.
"Ti pisci umnogome su obogatili moj način razmišljanja, vjerovanja i moje djelovanje", rekao je Ljosa.
Slavni pisac rekao je da trenutno piše roman "Pet uglova" o Peruu '80-tih godina prošlog vijeka i gradskoj četvrti koja je u doba kolonije centar života i vremenom propadala, ali je u to doba bila mjesto rođenja brojnih kompozitora i središte kreolske muzike.
"To je roman o ljudima, ali i da tu ubacim priču o mitu i legendi koji postoje o toj gradskoj četvrti u Peruu", rekao je Ljosa.
Rekao je da je davno pročitao roman nobelovca Ive Andrića "Na Drini ćuprija" koji mu je još u sjećanju, ali i sve knjige Danila Kiša prevedene na španski jezik.
Mario Vargas Ljosa gostovao je sinoć u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, gdje mu je pred oko 1.400 posjetilaca uručena nagrada za prozu "Milovan Vidaković".
"Bio sam dirnut tom pažnjom, a posebno jer je u publici bilo mnogo mladih. Kamo sreće da književnost u Srbiji i dalje tako živi", rekao je Ljosa komentarišući veliko interesovanje publike u Novom Sadu.
Ljosa će večeras u knjižari "Delfi SKC" potpisivati knjige, a sa slavni nobelovcem razgovarao je i predsjednik Srbije Tomislav Niolić.
Bonus video:
