Značaj rječnika nacionalnog jezika je neprocjenjiv za društvo i kulturu koja počiva na tom jeziku. Neke nacionalne akademije osnivane su sa prvim i osnovnim ciljem uspostavljanja književno-jezičke norme svog nacionalnog jezika, njegovog njegovanja i čuvanja. Takve su prije svih italijanska Akademija dela Kruska, zatim Francuska akademija nauka, Ruska i druge u kojima se pišu prve gramatike i rječnici nacionalnih jezika. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti svojim, možemo slobodno reći, najznačajnijim projektom Rječnikom crnogorskog narodnog i knjižvnog jezika pridružuje se takvim renomiranim institucijama najvišeg naučnog ranga, koje izgrađuju zdrave naučne temelje nacionalnom jeziku i preuzimaju vodeću ulogu u profilisanju razvoja jezika svoje sociokulturne zajednice.
Projekat izrade Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika započela je Crnogorska akademija 2011. godine zvaničnom odlukom Predsjedništva Akademije i osnivanjem Savjeta za izradu Rječnika u kojem se našlo 17 stručnjaka iz različitih naučnih oblasti i književnika. Na Savjetu je dogovoreno da se radi rječnik koji će obuhvatiti i semantički odrediti crnogorsko leksičko blago i to ono koje je u upotrebi u različitim funkcionalnim stilovima i ono koje polako iščezava a karakteristično je za crnogorske narodne govore. Takođe je odlučeno da budući petotomni Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika pripada kategoriji deskriptivnih rječnika srednjeg obima. Rad na Rječniku se odvijao, kako je i uobičajeno u ovako kompleksnim i značajnim projektima, postupno i u fazama.
U prvoj fazi izrade Rječnika, na osnovu predloga i preporuka Savjeta, utvrđen je Izvornik za Rječnik na osnovu kojeg se formira reprezentativni korpus Rječnika. Izvornik je obuhvatio najznačajnija ostvarenja crnogorskih pisaca, hronološki od Petra I Petrovića Njegoša do savremenih, više od dvadeset dijalektoloških rječnika i preko dvadeset studija o crnogorskim narodnim govorima, petnaest monografija o jeziku crnogorskih pisaca, veliki broj naslova iz stručne i naučne literature, udžbenika i leksikona, zatim, crnogorske zakone i časopise iz oba vijeka. Lista djela u Izvorniku nije konačna i zatvorena već je ostavljena mogućnost da se dodaju leksički interesantna djela i u kasnijim fazama izrade Rječnika. Tako smo nedavno u Izvornik dodali bogat fond leksike iz novinarsko publicističkog funkcionalnog stila crnogorskih medija i recentnu književnu produkciju.
Izvornik je obuhvatio najznačajnija ostvarenja crnogorskih pisaca, hronološki od Petra I Petrovića Njegoša do savremenih
U drugoj fazi precizirana je i određena metodologija rada na Rječniku i formiran korpus za ekcerpiranje odrednica. U ovoj fazi napravljen je veliki iskorak u osavremenjavanju leksikografskog rada izradom elektronskog korpusa koji obezbjeđuje brži i efikasniji rad u svim daljim fazama izrade Rječnika. U tu svrhu Crnogorska akademija je obezbijedila skupocjenu opremu za skeniranje tekstova, namjenski kreirani softveri, specijalizovani računarski programi i operacije omogućili su formiranje izdvojenih baza podataka i mogućnost pregleda upotrebe i frekvencije svih riječi u izabranom djelu ili oblasti, što je veoma važno za brzo pronalaženje primjera za semantičku iznijansiranost leksema. Korišćenje novih tehnologija i opredjeljenje za izradu elektronskog korpusa crnogorsku leksikografsku praksu, iako ona nema dugu tradiciju, postavlja na sam vrh u poslovima ove vrste.
U trećoj fazi urađeno je sistematsko izdvajanje odredničkih riječi iz korpusa, tj. popisane su sve lekseme koje će biti akcentski, gramatički i semantički obrađivane u Rječniku. Kao rezultat te faze rada objavljen je prošle godine Registar za Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika u kojem je izdvojen fond od skoro 90.000 riječi, što predstavlja pravo leksičko blago od velikog značaja, posebno što se pored opšteupotrebne leksike tu našla i leksika iz narodnih crnogorskih govora i leksika iz 19. vijeka, obje u poodmakloj fazi iščezavanja. Dio tog leksičkog blaga bio je zapisan u rječnicima zajedničkog srpskohrvatskog ili rječnicima srpskoga jezika, a sada će prvi put u Akademijinom Rječniku dobiti cjelovit opis sa semantičkim određenjima i specifičnosti izgrađenim u crnogorskoj sociokulturnoj sredini.
Izrada Akademijinog Rječnika je sada u završnoj, najtežoj četvrtoj fazi, tj. u fazi leksikografskog obrađivanja odrednica iz Registra. U ovoj fazi projekta prioritetno je bilo angažovanje tima jezičkih stručnjaka - obrađivača odrednica. U tu svrhu Crnogorska akademija je u Institutu Petar II Petrović Njegoš formirala leksikografski tim od šest obrađivača koji su od 1. februara ove godine pristupili akcenatskoj, gramatičkoj i semantičkoj obradi odrednica. U timu su dvije leksikografkinje stalno zaposlene u Institutu: dr Jelena Bašanović-Čečović i mr Danijela Ristić, tri profesora crnogorskog jezika: Bojan Minić, Anita Labović i Slađana Đurković i pripravnica Jovana Đurković, svi odlični bivši studenti Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filozofskog fakulteta.
Iako Akademijin leksikografski tim čine mladi profesori crnogorskog jezika bez leksikografskog isustva, osim Jelene i Danijele, svi su vrijedno pristupili nimalo jednostavnom poslu, jer leksikograf mora savršeno poznavati strukturu jezika i sve elemente koje čine tu strukturu, kao i kulturu u datoj jezičkoj zajednici, i nakon sedam nedjelja rada završili obradu odrednica koje počinju slovom A. Statistički podaci pokazuju da je poslije petnaest radnih nedjelja obrađeno 5667 odrednica na 490 strana. U prosjeku nedjeljno se obradi po 378 odrednica, dnevno 75 ili po obrađivaču 12,6 odrednica. Iz ove statistike proizilazi, da ako se nastavi ovakvim tempom rada možemo realno očekivati izlazak prvog toma Rječnika od oko 17 hiljada odrednica do kraja tekuće godine. Obrađene odrednice kontinuirano prolaze trostruku redaktorsku provjeru što znatno smanjuje mogućnost da se neka greška provuče u konačni tekst Rječnika. Na provjeru će ići i definicije i određenja termina iz pojedinih nauka kod stručnjaka iz tih oblasti.
Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika kada bude izrađen daće prvi cjeloviti prikaz leksičke složenosti i slojevitosti crnogorskog jezika i pored naučnog ima i strateški, politički i psihološki značaj koji se ogleda u etabliranju crnogorskog jezika, promociji njegovog identiteta i promociji crnogorske kulture. Pored toga Rječnik će služiti očuvanju jezičkog, nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorskog naroda u dužem istorijskom periodu i predstavljaće značajno svjedočanstvo tog identiteta. Iz tih i drugih razloga Rječnik će imati i brojne neprijatelje, koji su se već oglasili iako nijesu imali uvid u dosadašnji rad, pa samim tim ni validnih argumenata za negativne reakcije.I na kraju, treba posebno istaći četiri imena koja su najzaslužnija što se Akademijin kapitalni projekat Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika stigao u završnu fazu izrade. To su: najprije predsjednik Akademije, akademik Momir Đurović koji je uprkos finansijskim i drugim teškoćama i opstukcijama istrajavao na projektu, stvarajući uslove za njegovu realizaciju, zatim, predsjednica Savjeta za izradu Rječnika prof. dr Tatjana Bečanović, koja je pored toga što je uspješno organizovala rad Savjeta, bila prinuđena da vodi i medijske bitke protiv difamatora projekta. Njima se pridružuju dvije odlične lingvistkinje, leksikografkinje iz Akademijinog Instituta dr Jelena Bašanović i mr Danijela Ristić koje stručno i neumorno rade na Rječniku od prve do evo posljednje faze njegove izrade.
(Autorka je profesorica univerziteta i članica Savjeta za izradu Rječnika)
Bonus video:
