Poslanici crnogorske Skupštine počeli su danas raspravu o izmjenama Krivičnog zakonika koje predviđaju pojačanje nadležnosti Tužilaštva, kako bi, kako je rekao ministar pravde Zoran Pažin, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije bila efikasnija
On je, predstavljajući poslanicima nove odredbe Krivičnog zakonika, kazao je da je smisao tužilačke istrage dobijanje značajnih ovlašćenja u samom srcu krivičnog postupku.
“Suština izmjene i nadležnosti Krivičnog zakonika je pojačanje nadležnosti Tužilaštva, kako bi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije bila efikasnija“, rekao je Pažin.
Zbog toga je, smatra on, neophodno da Tužilaštvo ima odgovarajuće pravne mehanizme za efikasnu primjenu tog Zakonika, u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, posebno, kako je dodao Pažin, korupcije i organizovanog kriminala koji na ozbiljan način mogu da dezavuišu osnovne vrijednosti crnogorskog društva.
Opozicija je, kako prenosi radio Slobodna Evropa, iznijela niz primjedbi na izmjene Zakonika navodeći da smatraju da se radi o kozmetičkim promjenama koje neće imati svrhu pojačane borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer za tako nešto, kako se dodaje, nema političke volje u institucijama.
Predsjednik Demosa, Miodrag Lekić upitao je da li će se tim izmjena moći stvoriti funkcionalno pravosuđe kako bi se dostigli standardi kojima bi se garantovala demokratija u državi.
„Tu dolazimo do problema gdje se smatra da je pravosuđe najslabija karika u pristupnim pregovorima, a to ne kaže opozicija nego Evropska unija“, kazao je Lekić.
On smatra da se dolazi do produkcije normativnog, ali da je, kako je dodao Lekić, realnost vrlo surova.
„Nema još presuda za visoku korupciju, čak i od predsjednice Vrhovnog suda to čujemo“, kazao je Lekić dodajući da postoji raskorak između normativnog i stvarnog.
Opozicija je, kako se navodi, posebno problematizovala odredbe po kojima policija može nesmetano ući u privatan stan i odredbu po kojoj se 18 mjeseci može voditi tajni nadzor nad građaninom.
“U dijelu mjera tajnog nadzora, ako se ovo poveže sa nadzorima koje ste dali ANB-u i policiji, meni dođe da vas pitam da li ste konsultovali nekog od eksperata iz armije i sila“, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije, Milan Knežević.
On je ocijenio da se tako represivne metode mogu uz silu primjenjivati ili se, kako je dodao Knežević, već primjenjuju.
Podsjeća se da do sada nijedna osoba nije dobila obavještenje da je nad njim vršen tajni nadzor kada je on prestao.
Pažin je kazao da su sporne odredbe i ranije postojale u Krivičnom zakoniku, ali da su sada sistematizovane.
„Mjere tajnog nadzora limitirane su na maksimalno 18 mjeseci, a to ne znači da će u svakom konkretnom slučaju biti primjenjen taj rok“, objanio je on.
Svako produženje roka od četiri mjeseca, dodao je on, mora biti na odgovarajući način obrazloženo i Sud će cijeniti da li su ispunjeni uslovi za produženje mjera tajnog nadzora.
Organ koji primjenjuje mjere tajnog nadzora dužan je da, kako je objasnio Pažin, dostavlja periodični izvještaj organu koji je naložio mjere tajnog nadzora.
„Dakle, radi se o jednoj apsolutnoj kontroli“, zaključio je Pažin.
Predsjednik Parlamenta, Ranko Krivokapić podsjetio je sporan slučaj koji bi, smatra on, mogao da govori o postojanju korupcije u bezbjednosnim službama.
„Prije sedam, osam godina predsjedniku opštinskog odbora Socijaldemokratske partije zapaljena su kola, škoda. Inspektor koji je došao na uviđaj došao je privatnim autom, nikada nije bio pod istragom, a kraj priče je nepoznat“, kazao je Krivokapić.
Bonus video:
