Kako ni do danas nijesam dobio bilo kakvo obavještenje da sam praćen, smatram da policija i dalje nezakonito prikuplja podatke o meni i mojim kolegama.
To je istakao zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Veselin Bajčeta na suđenju po tužbi te NVO protiv države, koju su podnijeli zbog nezakonitog prisluškivanja.
Bajčeta, kao i njegov kolega Vuk Janković i bivši kolega Mitar Batrović su, svjedočeći juče u podgoričkom Osnovnom sudu, naveli da su iz medija saznali da je policija tokom 2015. i 2016. godine prikupljala listinge poziva sa njihovih telefona i pratila kuda se kreću.
Naglasili su da njihove stranke često prijavljuju korupciju i organizovani kriminal i obično žele da ostanu anonimni, jer se plaše za svoju bezbjednost, pa je i policija tako mogla da sazna i s kim se sreću i ko im prijavljuje takve slučajeve, ali i njihove privatne živote.
Dodali su da protiv njih nikada nijesu pokretani krivični postupci, te da nije bilo potrebe da ih policija tretira kao kriminalce i zadire u njihove živote.
“Meni je zbog ovakvog ponašanja policije ugrožena bezbjednost, jer kako sam iz medija saznao u posljednje vrijeme iz policije postoji curenje infomacija ka organizovanim kriminalnim grupama”, zaključio je Bajčeta.
Zaposleni u MANS-u tužili su državu zbog toga što su tvrde tri crnogorska mobilna operatera nezakonito prikupljala listinge građana, uz naredbe sudija za istrage.
To se dešavalo tokom 2015. i 2016. godine.
Traže odštetu od 18.000 eura za povredu prava ličnosti.
U tužbi se navodi da su zaposleni korisnici usluga Telenora, Telekoma i M:tela i da je država neovlašćeno i samoinicijativno prikupljala podatke o tome sa kime su komunicirali, kojim sredstvom, u kojem vremenu, koliko je učestala njihova komunikacija sa određenim osobama, kao i lokaciju na kojoj su se nalazili.
Dodaje se da je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka donio preporuku da je ovakav način izuzimanja podataka na osnovu naredbi sudija za istragu suprotan pravnom poretku Crne Gore, neetički i nezakonit.
Dodaje se da tužiocima nikada nije saopšteno za koje krivično djelo su eventualno osumnjičeni da bi se mogli naći pod mjerama tajnog nadzora, da nikada protiv njih nije pokrenut bilo kakav postupak, kao i da nikada nijesu obaviješteni o prikupljenim podacima.
Ističe se i da je Vrhovni sud zauzeo stav da su ti podaci prikupljani nezakonito.
Bonus video:
