Probijanje lovćenskog fronta iz Boke januara 1916, pojava kuge među francuskim mornarima u Boki poslije Prvog svjetskog rata, obnova Ratne mornarice jugoslovenske države, dostignuća Pomorskog arsenala, prinudno slijetanje italijanskog bombardera u Tivat, sportski uspjesi lokalnih klubova, širenje ideja komunizma među tivatskim metalcima i brodograditeljima za vrijeme Kraljevine SHS, samo su neke od zanimljivih tema koje su se našle na sjajnoj izložbi pod nazivom "Požutjele strane – Tivat kroz novinsku građu", a koja je u subotu veče otvorena u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Na inicijativu kustosa tog muzeja Dražena Jovanovića, tivatski novinar Slavko Krstović koji je duže od tri godine marljiv sakupljao građu o Tivtu objavljenu u periodici iz perioda druge polovine 19. i prve polovine 20. stoljeća, izdvojio je samo djelić te bogate građe koji se odnosi na tematiku koju baštini Zbirka pomorskog nasljeđa.
Na panoima su tako, ponovno oživjeli zanimljivi novinski tekstovi o posjetama britanske Sredozemne flote Tivtu, putovanjima jedrenjaka „Jadran“, događajima u Arsenalu poslije Prvog svjetskog rata kada su Saveznici gotovo opustošili tu nekadašnju austro-ugarsku pomorsku bazu zajedno sa flotom što se 1918 zatekla u Boki, ali i nekim manje poznatim dešavanjima iz svakodnevnog života uz more i sa morem.
Tako je i jedna od posjetilaca izložbe, ugledni univerzitetski profesor iz Dubrovnika i Pariza dr Ivo Paparela, jedn od najvećih ovdašnjih autoriteta za pomorsko pravo i ekonomiju, bio izuzetno prijatno iznenađen kada je među izloženim novinskim tekstovima, našao i jedan što se odnosi na njegovog oca, čuvenog kapetana Boža Paparelu.
Riječ je naime o izvještaju o „drskoj krađi“ koja je marta 1938. izvedena na putničkim parobrodima „Morava“ i „Drina“ na vezu u tivatskoj luci kada je lopov iz kapetanske kabine na „Moravi“ u kojoj je spavao kapetan Paparela, odnio novac i vrijedne lične stvari zapovjendika, ali ga je policija već par dana kasnije identifikovala i uhapsila u Herceg Novom.
„Ovo je samo mali djelić onoga što je Slavko Krstović vrijedno i predano sakupljao proteklih godina, stvarajući pritom nešto što će kao izvanredo svjedočanstvo prošlosti našeg grada, ostati kao vrijedno nasljeđe budućim generacijama. To je bio ogroman trud i veliki napor iz koga je izašlo kapitalno djelo što se zove novinska arhiva grada Tivta koju je Krstović napravio za potrebe Opštine Tivat“, kazao je kustos Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović.
„Neraskidivu vezu Tivćana kao naših predaka, tako i nas samih, sa morem i Arsenalom do sada smo mogli vidjeti na fotografijama, o njoj smo mogli čitati u udžbenicima istorije, publikacijama, stručnim i knjigama visoke litetarne vrijednosti, a pulsiranju tog jedinstvenog bila nisu mogli odoljeti ni filmski, ni pozorišni stvaraoci. Ovo je drugačiji, novinarski pogled. Istinit jeste, a nadam se i zanimljiv, jer uz sakupljeni materijal koji nije ovdje prikazan, već se nalazi u novinskom arhivu Opštine, daje odgovore na niz interesantnih pitanja iz povijesti našeg grada što su ga neki tada „ubavom i čarobnom varošicom“ zvali“, kazala je, otvarajući izložbu sekretarka za društvene djelatnosti Optine Tivat Dubravka Nikčević.
Autor izložbe Slavko Krstović kazao je da se potrudio da malo više osvijetli nedovoljno prezentiran period istorije Tivta u prvoj polovini 20.vijeka pri čemu se stara periodika pokazala kao izvanredno zanimljiv i bogat izvor.
Stoga je nekoliko godina, svakodnevno obilazio biblioteke u Tivtu, Kotoru, Herceg Novom na Cetinju i prelistavao nekoliko stotina hiljada stranica „Politike“, „Novog doba“, „Vremena“, „Jutarnjeg lista“, „Boke“, „Jadranske straže“, „Mornaričkog glasnika“.....
„Bilo je tu i tužnih i teških trenutaka, ali i radosnih kada otkrijete nešto novi i pročitate nešto što niste znali o ovom gradu. Rezultat svog tog istraživanja i sakupljanja je preko hiljadu stranica prekucanih starih novinskih tekstova koji su sada u arhivu Opštine. U njima danas možemo pročitati mnogo zanimljivosti iz gotovo svake sfere društvenog djelovanja, i izvući niz činjenica bez njihovog izvrtanja, ideoloških ili bilo kakvih drugih predrasuda“, kazao je Krstović koji je svojim izvanredno napornim i metodičnim radom, sakupio pravo blago za svakog ko želi detaljnije proučavati noviju istoriju Tivta.
Bonus video:
