Kovačević

Nik Đeljošaj i Mehmet Bardhi, pravilno su shvatili izjavu Mila Đukanovića o '"agresivnom svetosavlju'' kao poziv za napad na instituciju kojoj narod u Crnoj Gori ubjedljivo najviše vjeruje – Srpsku pravoslavnu crkvu, saopštio je danas Marko Kovačević, portparol Nove srpske demokratije.

Predsjednik Demokratskog saveza Mehmet Bardhi zatražio je od premijera Duška Markovića da zaustavi radove na izgradnji crkve na vrhu Rumije i upozorio da "provokativne i prijeteće radnje Miropolije crnogorsko primorske, mogu ugroziti mir".

Predsjednik Albanske alternative (AA) Nik Đeljošaj pozvao je nadležne institucije da odgovore da li mogu "riješiti problem crkve na Rumiji" i "zaustaviti pohod Srpske pravoslavne crkve djelovima gdje žive Albanci vjekovima".

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je prije četiri dana da je "problem SPC (Srpska pravoslavna crkva) da svakoh ko nije poput njih, slijepi poslušnik interesa ruskog imperijalizma, velikosrpskog nacionalizma i agresivnog svetosavlja proglašava izdajnikom".

Kovačević je poručio da Đeljošaj i Bardhi traže od Vlade Crne Gore da bude u kontinuitetu sa onom političkom organizacijom iz koje je Demokratska partija socijalista (DPS) nastala, odnosno sa Komunističkom partijom Jugoslavije.

"I da nastave sa praksom rušenje pravoslavnih svetinja na vrhovima naših planina, kao što je to sedamdesetih godina bio slučaj sa Lovćenom i kapelom Sv. Petra Cetinjskog u kojoj je počivao njegov sinovac, najveći srpski pjesnik, Petar 2 Petrović Njegoš. Jasno je da Albanci preko svojih političkih predstavnika u Crnoj Gori, koriste svaku priliku da nastave sa svojom primarnom politikom antipravoslavnog, antisrpskog djelovanja u Crnoj Gori na račun njihovog širenja, kako teritorijalnog, tako i svakog drugog, na ovim prostorima. Sve je ovo već viđeno i nije ništa čudno. Ovo je samo prepisani recept sa Kosova i Metohije gdje danas imamo privremene albanske vlasti, koje su najbolji politički prijatelji Mila Đukanovića i DPS-a, što je i Predrag Bošković jasno naznačio prilikom današnje posjete, tamošnjoj privremenoj administraciji. Ako znamo da i u opoziciji imamo ljude bliske albanskim političarima sa Kosova i Metohije i njihovoj politici, onda je jasno da je antipravoslavna koalicija u Crnoj Gori jaka na javnoj sceni. Na svu sreću, naša Crkva svoju snagu ima u Bogu i narodu i tu leži njena moć da se odupre ovim napadima. Ne treba sumnjati da je ovo još jedan udruženi poduhvat Mila Đukanovića i albanskih političara u kom odrađuju posao za one strukture kojima odavno zajedno služe, a koje pokušavaju da Kosovo i Metohiju oduzmu Srbiji i koje su odvojile Crnu Goru od Srbije. Kome nije jasno da su sve separacije koje su zajedno podržavali Đukanović i albanski političari iz Crne Gore, iz Albanije, sa Kosova i Metohije i iz albanske dijaspore uperene protiv svega što Crna Gora istinski jeste ali i protiv našeg naroda i u duhovnom smislu ali i fizički, taj teško može sebe danas nazvati patriotom i nacionalno odgovornim čovjekom. Ovom sinhronizovanom akcijom Đukanovića, Đeljošaja i Bardija jasno su odškrinuta vrata Velikoj Albaniji u Crnoj Gori i samo je pitanje da li ćemo to sebi da priznamo ili ćemo se praviti da se to ne dešava.