Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) apelovala je da se prestane sa javnim objavljivanjem snimaka policijskih akcija do okončanja nadzora u kojem će utvrditi po kom pravnom osnovu i u koje svrhe se obrađuju lični podaci i objavljuju u medijima. Građanska alijansa pozdravila je preporuku Savjeta za građansku kontrolu rada policije da se prekine praksa javnog objavljivanja video zapisa policijskih akcija, kako bi se obezbijedila zaštita ljudskih prava i osigurao visok stepen zaštite privatnosti i pretpostavke nevinosti. Iz AZLP su kazali da nijesu dobijali zahtjeve za vršenje nadzora u vezi sa javnim objavljivanjem snimaka policijskih akcija i da su putem medija upoznati sa stavom Savjeta za građansku kontrolu rada policije. „Agencija će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak nadzora u kojem će utvrditi po kom pravnom osnovu i u koje svrhe se vrši obrada ličnih podataka putem video nadzora i njihovo objavljivanje u medijima“, saopštili su agenciji MINA iz AZLP. Nakon okončanja nadzora, kako su rekli, biće zauzet konačan stav o tom pitanju. Agencija je, imajući u vidu da se radi o video nadzoru koji je Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti propisan kao poseban vid obrade ličnih podataka, u preventivnom cilju zaštite privatnosti, apelovala da se prestane sa praksom javnog objavljivanja snimaka policijskih akcija do okončanja postupka nadzora. Koordinator programa ljudskih prava u Građanskoj alijansi, Milan Radović, rekao je da pozdravlja preporuku koju je donio Savjet za građansku kontrolu rada policije. „Samo snimanje može biti korisno za istražne radnje i kasnije postupke. Međutim, objavljujući javno snimke hapšenja građana Uprava policije može narušiti privatnost i prezumpciju nevinosti građana prema kojima se primjenjuju ovlašćenja a koji u tom trenutku najčešće nijesu pravosnažno osuđeni“, kazao je Radović agenciji MINA. Sa druge strane, kako je dodao, građani i organizacije ne mogu dobiti od suda pravosnažno osuđujuće presude protiv policijskih službenika za zlostavljanje ako ih traže po imenu policijskog službenika ili broju predmeta. Radović je rekao da je obrazloženje da u tom slučaju anonimizacija ne bi imala smisla i da bi građani prepoznali službenike koji su kršili ljudska prava. „Upoređujući ove dvije situacije, jedan od zaključaka jeste da se interes građana ne ostvaruje niti u jednom od njih“, ocijenio je Radović. On smatra da Uprava policije treba da otvori javnu debatu po ovom pitanju kojoj bi bio cilj da se donesu rješenja u skladu sa standardima poštovanja ljudskih prava.
Bonus video:
