Države članice Evropske unije usaglasile su se o zajedničkim pravilima koja svim učesnicima omogućavaju ravnopravan položaj u tržišnoj utakmici.
Tim pravilima je određena zaštita od tzv. kartela – od sklapanja zabranjenih sporazuma među preduzetnicima koji mogu služiti dogovaranju cijena, ograničavanju proizvodnje, razvoja i ulaganja, međusobnoj podjeli tržišta ili izvora nabavki.
Acquis u oblasti konkurencije obuhvata politike kontrole tržišnog nadmetanja (antitrast), koncentracije i državne pomoći.
Uključuje i pravila i procedure za borbu protiv nekonkurentnog ponašanja od strane privrednih društava (restriktivni sporazumi između preduzeća i zloupotreba dominantnog položaja), kao i za spriječavanje vlada da dodjeljuju državnu pomoć koja remeti konkurenciju na unutrašnjem tržištu.
Pravila o konkurenciji se direktno primjenjuju unutar Unije i države članice moraju u potpunosti sarađivati sa Komisijom kako bi se ista sprovela. Crnoj Gori predstoje značajni napori kako bi svoj pravni okvir uskladila sa acquis-em u oblasti konkurencije i efektivno ga sprovela, uključujući jačanje administrativnog kapaciteta i očuvanje operativne nezavisnosti organa nadležnih za državnu pomoć i konkurenciju.
Kada je riječ o antitrastu i koncentraciji, uspostavljen je neophodan pravni i institucionalni okvir, ali određene pravne odredbe je potrebno poboljšati radi boljeg usklađivanja sa acquis-em, npr. pravo trećih strana na podnošenja žalbi.
Zakon o konkurenciji se primjenjuje na sve sektore ekonomije, na robu i usluge, kao i na državna i privatna preduzeća. Uprava za zaštitu konkurencije, osnovana 2008, ima istražna ovlašćenja i može nametnuti novčane kazne preduzećima i državnim organima u slučaju nepoštovanja pravila o konkurenciji.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima i izmjene i dopune zakona koji propisuje novčane kazne za prekršaje su usvojeni u Skupštini u julu mjesecu. Njima je sud nadležan za prekršaje ovlašćen da nametne kaznu u visini između 1 i 10% prometa preduzeća koja prekrše pravila konkurencije.
Zakon o prekršajima, takođe, predviđa kazne u visini do 4,000 eura za fizička lica osuđena zbog kršenja pravila konkurencije. Ne postoje sistemski problemi u pogledu sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze koje proizilaze iz članstva u EU u oblasti državne pomoći.
U pogledu institucionalnog okvira, nadležni organ u oblasti državne pomoći je Komisija za kontrolu državne pomoći, kolegijalno tijelo koje donosi konačne odluke na osnovu procjene pripremljene od strane Odjeljenja za pripremu državne pomoći, posebne kancelarije u okviru Ministarstva finansija.
Potrebno je uložiti napore kako bi se ojačao institucionalni kapacitet i nezavisnost Komisije za kontrolu državne pomoći. Njene evidencije izvršenja i kvalitet odluka će u budućem vremenu biti predmet rigoroznog nadzora od strane Evropske komisije.
Ovo posebno uključuje usklađenost pomoći za restrukturiranje koja je dodijeljena metalnoj industriji sa obavezama Crne Gore koje su utvrđene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Kada je riječ o liberalizaciji, određeni broj crnogorskih preduzeća uživa posebna i ekskluzivna prava, npr. u oblasti struje, farmaceutskih proizvoda, putne i željezničke infrastrukture, poštanskih usluga, radija i televizije, šumarstva, komunalnih djelatnosti, upravljanja pomorskim uslugama, kao i u oblasti upravljanja robama od opšteg interesa.
Prije nego se učini napredak u ovoj oblasti, biće neophodno dalje analizirati i pratiti preduzeća koja uživaju specijalna ili ekskluzivna prava. U pogledu osjetljivih sektora (kao što su elektronske komunikacije, energetika, saobraćaj, finansijske usluge itd.) koji su regulisani posebnim sektorskim propisima, moguće je da će još uvijek biti potrebne izmjene i dopune propisa kako bi se ublažile barijere za ulazak na tržište i osnažila konkurencija.
Državna pomoć dodijeljena Kombinatu aluminijuma i Željezari Nikšić, i njihova kompatibilnost sa obavezama Crne Gore u skladu sa SSP-om su problematični. Evropska komisija je zatražila dodatne dokaze o činjenicama uzetim u obzir prilikom određivanja premije za rizik koja je naplaćena za izdavanje državnih garancija kako bi se podržali zajmovi ovih kompanija. SSP sadrži odredbe koje su blisko usklađene sa velikim dijelom acquis-a u oblasti konkurencije, a one se odnose na sporazume o nekonkurenciji između privrednih društava, zloupotrebu dominantnog položaja i državnu pomoć koja narušava konkurenciju.
Određena pravila SSP-a se primjenjuju i na javna preduzeća i preduzeća kojima su dodijeljena posebna i ekskluzivna prava i zabranjuju kvantitivna organičenja na uvoz iz EU u Crnu Goru. SSP predviđa osnivanje operativno nezavisnog tijela koje će vršiti nadzor nad primjenom pravila o konkurenciji.
Takođe, sadrži i Protokol o državnoj pomoći u industriji čelika. Poglavlje politika konkurencije je, sudeći prema iskustvu Hrvatske koja je to poglavlje i otvorila i zatvorila među posljednjima, jedno od zahtjevnijih za pregovaranje.
Kako je kontrola državne pomoći od vitalnog značaja za očuvanje jedinstvenog tržišta, politika konkurencije je jedno od poglavlja u okviru kojeg će Crna Gora morati zadovoljiti sve uslove da bi ga zatvorila, uz gotovo nikakve mogućnosti naknadnog ispunjavanja uslova ili pregovaranja o izuzecima.
Očekivano je da će naročito puno posla biti u oblasti usklađivanja propisa o sanaciji i restrukturiranju i poštovanju principa „prvi put - zadnji put“, kao i u sektorima čelika, aluminijuma i avio-transporta.
Evropska komisija će, takođe, pažljivo pratiti sve slučajeve koji se budu rješavali pred Komisijom za kontrolu državne pomoći, i tražiti jačanje administrativnih kapaciteta, transparentnosti postupanja i prije svega – povećanje broja slučajeva koji se rješavanju pred Komisijom. Koristi za potrošače od harmonizacije sa pravilima EU u oblasti zaštite konkurencije su veoma vidljive i osjetne.
Razlog tome je usvajanje niza zaštitnih pravila koja proizilaze iz politike konkurencije, ali i zbog podsticanja konkurencije među preduzetnicima koja se ogleda u kvalitetnijim proizvodima i uslugama, cijenama, ulaganjem u inovacije i nove tehnologije, te povećanjem izbora proizvoda.
Tako je, na primjer, primjena evropskih pravila o konkurenciji osigurala da gledaoci u državama članicama prate velike sportske događaje, kao što su Olimpijske igre ili Svjetsko prvenstvo u fudbalu putem besplatnih televizijskih kanala.
Drugi primjer koristi za potrošače od stroge primjene pravila u ovom poglavlju je i smanjenje cijena automobila i veća transparentnost pri njihovom određivanju. Građani i građanke Crne Gore, kroz prilično izazovna iskustva tranzicijskog procesa, često gledaju na ulazak evropskih kompanija kao na kapital koji će uništiti crnogorska preduzeća, spojiti ih sa centralama evropskih kompanija i time uspostaviti monopol na našem, ionako oslabljenom tržištu.
Međutim, ovo se ne može desiti, jer je evropskim pravilima jasno određena zaštita od sklapanja sporazuma među preduzetnicima, koji bi za cilj imali dogovor oko cijena, te ograničavanje proizvodnje i uspostavljanje monopola. EU institucije i njihova pravila čine strukturu koja vodi antimonopolsku politiku u cilju zaštite svakog preduzeća.
Marko Sošić
Bonus video:
