Nakon što je prije 5 godina, zbog sugestija Evropske Unije, obustavila plan, Vlada ponovo razmišlja da uvede ekonomsko držaljanstvo. U Ministarstvu vanjskih poslova su TV Vijesti potvrdili da razmatraju iskustva drugih zemalja i modele po kojima strani investitori za novac mogu dobiti pasoš druge zemlje, ali nisu precizirali da li će i kada uvesti ovaj institut.
"U Crnoj Gori se razmatraju uporedna iskustva zemalja sa sličnim programima i analiziraju različiti modeli i programi koji bi mogli ubrzati dalji ekonomski razvoj Crne Gore. Ovakvi programi mogu biti dobra platforma za animiranje kvalitetnih i renomiranih investitora i valorizaciju potencijala", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
U prvoj varijanti, koja je kratko postojala 2010. godine, crnogorsko državljanstvo koštalo je 500.000 eura, od čega je dobar dio trebalo da ide u državnu kasu.
"Ja sam u saznanju da je Vlada donijela jedno kvalitetno uputstvo o kriterijumima koji su neophodni za ekonomsko državljanstvo. Jedno od osnovnih kriterijuma jeste činjenica da vlasnik kompanije investitor mora biti rangiran od strane neke svjetski priznate revizorske kuće, koja bi Vladi dostavila izvještaj o njegovom bonitetu", kazao je advokat Zoran Begović.
Begović pojašnjava da nema pravnih prepreka da država prodaje pasoše. Potrebno je samo da izmjeni Zakon o državljanstvu. U praksi međutim uvijek može doći do problema.
"Moram vam iskreno reći da je život uvijek negdje ispred zakona. Znate da koliko god zakon bio idealan uvijek postoji životna situaicja koja može da mu doskoči", kaže Begović.
Zato Slaven Radunović, predsjednik Odbora za evropske integracije, sumnja u Vladine namjere - da ekonomskim državljanstvom želi povećati investicije.
"Mene naravno strah ovo znači kupovina državljanstva za ljude koji ne da imaju novac sumnjivog porijekla, nego su na potjernicama Interpola", kazao je on.
Ekonomsko državljanstvo, koje u svijetu postoji već nekoliko decenija, na tlu Evrope uvele su Velika Britanija, Austrija, Portugal, Španija, Grčka, Kipar i Malta. Evropska unija ipak nije blagonaklono gledala na ideju da im se u prodaji pasoša pridruži i Crna Gora. 2010. nije direktno tražila od Vlade u Podgorici da ukine program, ali je podvukla da pravila u toj oblasti mora uskladiti sa evropskom Konvencijom o nacionalnosti. Vlada je nakon te sugestije odustala od ekonomskog državljanstva.
"EU otvorenih očiju gleda šta se dešava u Crnoj Gori jer joj je jasno da u Crnoj Gori nema političke volje da se krene u borbu protiv sumnjivih aktivnosti, mislim da će i ovaj potez da tumače na način na koji sam ga ja sad interpretirao. Mislim da može da uspori crnogorske integracije", kazao je Radunović.
I bez prodaje pasoša, davanje crnogorskog držaljanstva strancima izazvalo je niz kontroverzi. Najpoznatija je vezana za Taksina Šinavatru, bivšeg tajlandskog premijera, koji je 2009. godine dobio papire po skraćenom postupku, bez objašnjenja zašto. Kao osoba od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore, crnogroska dokumenta ima i Vej Seng Pua iz Malezije, koji je prošle godine uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja klađenja na utakmice Mundijala.
Najsvježiji primjer je nekadašnji palestinski ministar bezbjednosti Mohamed Dahlan, koji je optužen za pronevjeru desetina miliona dolara iz državnih fondova. Premijer Milo Đukanović je lično tražio da se Dahlanu i njegovoj porodici da državljanstvo, jer se, kako navodi Đukanović u dopisu, palestinski biznismen veliki podržavalac crnogorske nezavisnosti, a zaslužan je za uspostavlajnje kvalitetnih odnosa sa porodicom Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Bonus video:
