Austrija neće vratiti Klimtovo remek djelo potomcima vlasnika

Slika dugačka 34 metra slavi Betovena. Sa mnogo zlatnih detalja, alegorične figure predstavljaju viteza u oklopu koji simbolizuje snagu, ženu koja, držeći pobjednički vijenac, predstavlja ambiciju i još jednu ženu sa spuštenom glavom i sklopljenim rukama, koja simbolizuje saosjećajnost
188 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 06.03.2015. 16:01h

Austrija je danas odlučila da "Betovenov friz" slikara Gustava Klimta, koji se nalazi na zidu jedne kuće u Beču, ne vrati nasljednicima prvobitnog vlasnika, Jevrejina Eriha Lederera.

Jedan austrijski odbor presudio je danas protiv vraćanja friza Ledererovim potomcima, a Vlada je navela da će, u skladu s tom preporukom, zadržati Klimtovo remek djelo, naslikano na zidu Zgrade secesije sa zlatnom kupolom na vrhu, gdje je dio stalne postavke.

Odbor, koji razmatra pitanja povratka djela koja su nacisti uglavnom od Jevreja ukrali tokom Drugog svjetskog rata, nema izvršnu vlast, ali njegove preporuke Vlada uglavnom potvrđuje, te će, prema riječima ministra kulture Jozefa Ostermajera, "tako biti i sada".

"Rekao sam i prije presude da ću slijediti preporuke odbora", kazao je ministar novinarima.

Ledereru je posle Drugog svjetskog rata vraćen friz, koji je on 1973. prodao državi za 750.000 dolara (današnjih 680.000 eura).

Međutim, njegovi nasljednici koji su pokrenuli zahtjev da im se vrati "Betovenov friz", rekli su da je to bila upola manja suma od tadašnje stvarne vrijednosti Klimtovog remek-djela.

Oni su dodali da je njihov predak Lederer tada prodao friz državi poslije decenija odbijanja vlade da mu dopusti da ga iznese iz zemlje.

Advokat nekih od Ledererovih nasljednika, Alfred Nol rekao je da je razočaran odlukom odbora.

Slika dugačka 34 metra slavi kompozitora Ludviga van Betovena. Sa mnogo zlatnih detalja, alegorične figure predstavljaju viteza u oklopu koji simbolizuje snagu, ženu koja, držeći pobjednički vijenac, predstavlja ambiciju i još jednu ženu sa spuštenom glavom i sklopljenim rukama, koja simbolizuje saosjećajnost.

Klimt je taj mural uradio za veliku izložbu bečke secesije 1914, a poslije nje slika je sačuvana, ali nije ponovo izložena sve do 1986.

Popularnost Klimtovog murala "zacementirana" je kada su 2004. njegovi djelovi objavljeni na počasnoj austrijskoj kovanici od 100 eura, u čast secesije.

U najčuvenijem austrijskom slučaju restitucije, vlada je prije devet godina postupila po preporuci odbora i vratila Klimtov "Portret Adele Bloh-Bauer" nasljednicima jevrejskog vlasnika. Ta slika je sada izložena u Novoj galeriji u Njujorku u SAD.

Austrijski zakon o restituciji izmijenjen je prije pet godina, i obuhvatio je i imovinu koju je vlada kupila jeftino zbog zabrane izvoza vrijednih umetničkih djela.

Galerija

Bonus video: