Crnu Goru na La Biennale di Venezia 56. Espozicione Internazionale d'Arte predstavlja crnogorski umjetnik Aleksandar Đuravčević projektom “Sjećaš li se” (Ti Ricordi), koji je, prema riječima selektorke nacionalne postavke, istoričarke umjetnosti i likovne kritičarke Anastazije Miranović, baziran na pseudo dokumentaciji ponovno produkovanog sjećanja.
Za ovogodišnje predstavljanje Crne Gore na Venecijanskom bijenalu odabrali ste umjetnika Aleksandra Đuravčevića i njegov rad "Sjećaš li se" (Ti Ricordi). Kako je došlo do ovog izbora i šta Vas posebno privlači u njegovom izrazu?
“Rad Aleksandra Đuravčevića pratim još od njegovih studentskih dana na Cetinju. Uvijek me oduševljavala lucidnost i promišljenost njegovog umjetničkog izražaja. Takođe, vrlo bitna stvar koja me opredjelila na izbor baš ovog umjetnika, odnosno,njegovog djela, je činjenica da je Aleksandar Đuravčević umjetnik čiji je rad svoj kvalitet potvrdio i na inetrnacionalnoj umjetničkoj sceni. Dakle, bilo je potrebno 'zadovoljiti' više kriterijuma - prije svega, kvalitetan rad, korenspondiranje s međunarodnom, svjetskom likovnom scenom i naravno - adekvatan odogovor centralnoj temi BijenalaOkvi Envezora 'Sve budućnosti svijeta'.”
Likovna publika u Podgorici bila je u prilici da se upozna sa radom ovog umjetnika u novembru prošle godine u Dvorcu Petovića na Kruševcu. Možete li približiti rad Đuravčevića kojim će se predstaviti na venecijanskom Bijenalu kao i način na koji je materijalizovan?
“Umjetnički projekat Aleksandra Đuravčevića 'Sjećaš li se' čini nekoliko pojedinčnih radova, integralno kontekstuiranih, materijalizovanih miksom tehnika u instalaciji, video produkciji i crtežu, uz interaktivno učešće publike, kustosa, umjetnika….
'Sjećaš li se' predstavlja način i priliku da se individualnim eskapističkim zaranjanjem u prošlost vlastite porodice ispriča priča duge crnogorske tradicije, usmenog predanja, 'malih' i 'velikih' istorija. Time on biva simulakrum istorije, neprecizno i neformalno sakupljenih fragmenata prošlosti, koji na pozornici života tvore svojevrsan teatar memorije.
Dakle, projekat je baziran na pseudo dokumentaciji ponovno produkovanog sjećanja i predstavlja pokušaj da se u određeni memeorijski i istorijski kontekst smjesti/izmjesti 'kapital' mnemografskih zapisa u amplitudi ličnih mentalnih migracija do specifičnih migracija mentaliteta. 'Sjećaš li se' promišljeno artikuliše nemirima zapretanih sjećanja i iskričavom lucidnošću stvara novu vrijednost za čitanja/e budućnosti.”
I ove godine crnogorska izložba biće predstavljena u palati Malipjero. Koliko su ograničenja prostora izazov da se uradi nešto drugačije?
“Mislim da Crnogorci odlično funkcionišu u tim kodovima. Zapravo, rekla bih da nam je to mentalitetska predodređenost. Ako je Đuravčević umjetnik koji se 'navikao' na 'zapadnjačku komfornost', koja podrazumijeva respektabilne uslove za egzekuciju i ekspoziciju, svi iz tima ćemo ga podjsetiti kako je to djelovati s maksimumom kreativnosti u limitiranim uslovima. Uvijek je izazov pobijediti ograničenost bilo koje vrste, pa nam prostorna neće predstavljati veliki problem.”
Lična i globalna preispitivanja
Tema ovogodišnjeg Bijenala, koju je odredio ovogodišnji umjetnički direktor Okvi Envezor je "Sve budućnosti" svijeta. Kako izgleda "odgovor" našeg umjetnika na postavljeni izazov?
“U svom 120-godišnjem trajanju Venecijansko bijenale egzistiralo je na raskršću brojnih društveno-političkih promjena i istorijskih lomova, koji su naravno, uticali na kulturu i umjetnost. Ni danas nije drugačije. Umjetnički direkotr Bijenala, Okvi Envezor je želio ovogodišnjom centralnom temom 56.Venecijanskog bijenala 'Sve budućnosti svijeta' dati odogovore na aktuelni društveni kontekst i iz ugla umjetnosti i umjetničkog promišljanja stvarnosti kroz perspektivu nemira tretira tenutnu geoplitičku i društvenu mapu svijeta, u neizvjesnim i nesigurnim vremenima raznoraznih prekonfiguracija kapitala, ekonomija, nasilnih previranja, secesionističkih politika, društvenih migracija i sl. Osnovno pitanje koje on postavlja pred umjetnike i umjetnost je na koji način se trenutni nemiri našeg doba mogu pravilno razumijeti,učiniti shvatljivim, promišljenim, artikulisanim. Kako pronaći smisao u aktuelnim raznorodnim previranjima? Ovogodišnje Bijenale želi da ukaže da upravo umjetnost može da nas izazove da vidmo dalje i dublje od prozaičnih granica objekta.
U tom kontekstu, Aleksandar Đuravčević svojim radom u potpunosti odgovara izazovnoj temi Bijenala, koja pred umjetnika postavlja i otvara brojna pitanja ličnih i globalnih (samo)preispitivanja.”
Bonus video:
