Staništa koja se najbrže šire jesu ona koja prave ljudi, a obično se šire na račun prirodnih staništa. Srećom, mnoge životinje (kao i kućni ljubimci) normalno žive s ljudima. Životinje koje se hrane raznovrsnom hranom su najuspešnije vrste u ljudskim naseobinama.
Ljudske naseobine, biologija.rs
Dakle, u našoj miloj Boki, nevjesti Jadrana - i to baš u Tivatskom zalivu - podno brda Vrmac, na prostranoj proluvijalno-aluvijalnoj zaravni Tivatskog polja, te u zoni blagih padina vrmačkog pobrđa - svila je gnjezdašce zanimljiva ljudska naseobina - gradić Tivat.
(Ovdje obavezno podvući muzički broj - himnu TO Tivat: U Tivtu je gnijezdo svila, magnolija cvjetna vila/ Srcu godi, prija oku, zagrlila cijelu Boku itd.)
Tivtu se pristupa Jadranskom magistralom - uz koju se posljednjih godina gradi strahovitom brzinom, na čitavom potezu od Debelog brijega do Petrovca, i dalje do Ulcinja, tako da su gotovo sve ljudske naseobine uz našu obalu - pa tako i Tivat - podijeljene magistralom na dva manje-više nezavisna entiteta. Magistrala dijeli Tivat u pravcu sjeverozapad-jugoistok, otprilike - i to na dio ispod i dio iznad magistrale. Jadranska magistrala je infrastrukturna žila kucavica CG turizma i ugostiteljstva, te CG građevinarstva - što su dvije neraskidivo vezane grane jedva žive CG privrede. Bez obzira što je ta magistrala puštena u promet sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka - i što od tada nije bitnije intervenisano na njenom fizičkom karakteru - što se u prvom redu odnosi na njenu širinu - odnosno protočnost - te na kakvoću nosivo-habajućeg sloja na pojedinim dionicama - ipak je naša magistrala priznati dio Evropskih puteva E 65 i E 80.
Tivat je, svakako treba naglasiti, uredno opremljen i zračnom lukom - što je činjenica kojom se može pohvaliti još samo jedna ljudska naseobina u CG.
Sve što se dešava u Tivtu, dešava se ispod magistrale, odnosno zapadno od magistrale, na relativno uskom potezu uz more. Imamo taj stari - tj. stariji - dio grada, sa južne strane, koji gravitira gradskoj rivi - sigurno ste čuli za Pine - i gradskom kupalištu, te Kalimanju, gradskoj marini - a imamo i taj novi dio grada - nadaleko poznati i priznati nautičko-turistički centar Porto Montenegro, koji se razvija unazad nekoliko godina na poziciji bivšeg Arsenala (Mornaričko tehnički remontni zavod "Sava Kovačević") - pod vrlo blagonaklonim pogledom najviših CG zvaničnika.
Ovo novi/stari Tivat ipak uzmite s rezervom. Tek je negdje potkraj XIX vijeka Komanda Ratne mornarice Austrougarske riješila da gradi Pomorski arsenal u Tivtu, što je presudno uticalo na formiranje grada - upravo oko Arsenala - kao privrednog zamajca urbanog razvoja.
Veliko je pitanje, sa druge strane, koliko i na koji način Porto Montenegro utiče na razvoj Tivta. Očigledan je, međutim, duboki jaz između dva tivatska urbana entiteta - i svakim danom je sve očigledniji. Porto Montenegro definitivno nije zamišljen kao integralni, tj. organski dio Tivta, što za posljedicu ima da Tivat nije u poziciji da pretenduje na dio "benefita" što ih ostvaruje Porto Montenegro. Gospodin Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore, sa druge strane - istrajava već neko vrijeme na pozicijama da budućnost CG turizma počiva na tzv. proširenju smještajnih kapaciteta - s naglaskom na luksuznim kapacitetima, svakako (CG turizam je oduvijek bio okrenut tzv. elitnoj klijenteli, u načelu, bez obzira što je džepove ogromne većine poslenika u turizmu oduvijek punila sirotinja iz Srbije, tj. Rusije) - uz vrlo logičnu konstataciju da standardni hoteli, bez obzira na broj zvjezdica - nisu više aktuelni.
Naime, investitori nisu više zainteresovani za gradnju hotela, poglavito iz razloga što je upravljanje hotelom zahtjevan posao - upravljanje hotelskim lancem je tek viša matematika - a povrat ulaganja je (pre)spor. Ali i tome ima lijeka. Uvode se novi koncepti (turistički formati, kako ih zovu u MRT CG) - kondo-hotel, apart-hotel i tzv. hibridni hotel su među najpopularnijima - uz razne varijacije na zadatu temu - a sve se zapravo svodi na činjenicu da se, sa pozicija investitora, najviše isplati graditi stanove - možete ih zvati i apartmanima ako vam se tako više sviđa - pa te stanove lijepo prodati, odmah po završetku radova - i krenuti u nove poslovne pobjede. Da li će ti stanovi biti korišćeni i kao turistički kapaciteti - o tome, srećom, investitori ne moraju da razmišljaju - o tome će da razmišlja gospodin Gvozdenović. Danas su investitori vrlo traženi u čitavom regionu, i šire - tako da Vlada CG čini sve ne bi li investitore - graditelje stanova, konkretno - privoljela da grade u CG. Problem je, međutim, što je vrlo teško uočiti nekakvu osmišljenu i konzistentnu politiku po pitanju graditeljskih aktivnosti na obali - gaće same spadaju, u pravilu, kad novac počne da se primiče - na stranu kad lokalni moćnici požele da se oprobaju u građevinskom biznisu, tek tada sijevaju varnice na sve strane - i to vam je cijela tužna istina, onako ugrubo.
U Podgorici su sredinom decembra prošle godine, u zgradi MRT, predstavljene "Smjernice za upravljanje razvojem smještajnih kapaciteta" (zapravo, na stranici gov.me stoji da su predstavljene "Smjernice za upravljanje smještajnih kapaciteta", što je greška, naravno - koju su listom prepisali svi CG mediji). Iza Smjernica stoji ugledna konsultantska kuća Horwat HTL iz Zagreba (a ne Horvat HTL, kako stoji na gov.me). "Studija će poslužiti kao osnov za dalje koordinirane aktivnosti u pravcu prilagođavanja zakonske regulative savremenim potrebama tržišta", stoji između ostalih čudesa iznijetih u saopštenju koje je okešano na adresi gov.me, "gdje je posebno stavljen akcenat na jačanje segmentacije turističke tražnje, kao i potrebe unapređenja konkurentske sposobnosti u privlačenju gostiju. Na svjetskom tržištu u grupi hotelskih smještajnih objekata razvili su se različiti derivati klasičnih hotela, kao što su hibridni hoteli, hoteli rezidencije, mješoviti rizorti (mixed-use resorts), servisni apartmani, residence i destinacijski klubovi. Studijom je svaki od pomenute vrste hotela temeljno obrađen i navedene su prednosti poslovanja i egzistiranja takve ponude smještajnog kapaciteta".
Smjernice bih baš volio da vidim, moram priznati - ali download na gov.me nije podržan - pa bih bio vrlo zahvalan Djedu Mrazu kada bi učinio da mi Smjernice osvanu u inboxu - u PDF formatu molim. Takođe, nije mi jasno zašto je izrada pomenutog dokumenta povjerena stranoj konsultantskoj kući - nemoguće je da nemamo stručnjake na polju upravljanja razvojem smještajnih kapaciteta, kad baš žešće bildujemo smještajne kapacite nekih 10-15-20 godina unazad - dovoljno je parkirati auto u Budvi i osvrnuti se unaokolo, posljedice bildovanja su vrlo očigledne - a nije mi jasno ni zašto je taj iznimno važan dokument zvanično predstavljem tek sredinom decembra 2014. - kad znamo da se pominje u stanovitim dokumentima Skupštine Crne Gore/Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje - sredinom juna 2014. godine. Toliko za danas, hvala lijepo na pažnji - ako vas zanima kako se visoka državna politika - u domenima brige o smještajnim kapacitetima na obali - manifestuje u Tivtu - vidimo se u sljedećem broju.
Bonus video:
