Članovi Sudskog savjeta najavili su da će sjutra detaljno obrazložiti zašto se protive usvajanju nacrta zakona o zaradama u javnom sektoru.
Iz te institucije nedavno su saopštili da se u cjelosti protiv tog akta i ocijenili da zarade nosilaca sudske funkcije treba utvrditi posebnim zakonom.
Ukoliko već utvrđeni tekst usvoji Vlada, a zatim i Skupština - prestaće da postoji Zakon o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija kojima su do sada određivana njihova novčana primanja.
Za četvrtak je zakazana nova sjednica Sudskog savjeta, na kojoj će, kako su najavili, reći zašto predložena rješenja “odražavaju neravnopravnost sudske vlasti sa ostalim granama vlasti”.
“Zaključeno je da zarade nosilaca sudske funkcije treba utvrditi posebnim zakonom. Polazeći od toga, Sudski savjet će svoje stavove povodom konkretnih rješenja definisati na narednoj sjednici", saopštili su iz Sudskog savjeta.
Ministarstvo finansija dostavilo je Vladi utvrđeni tekst o zaradama u javnom sektoru, a usvajanje zakona, nakon svih procedura, planirano je do kraja marta.
Prema nacrtu, tim tekstom definisaće se primanja svih zaposlenih u službi državnog organa, organu državne uprave, sudu, državnom tužilaštvu, organu za prekršaje, službi u Vojsci, fondu...
Predviđeno je kako se vrednuje zarada sudija, njeno uvećanje zbog složenosti posla i važnosti za državu... Ipak, sudije su po koeficijentu zarada stavljene jako nisko.
U grupu poslova pod “A” su: predsjednik države, Skupštine, Vlade i Vrhovnog suda i svi oni imaju koeficijent 30.
Za njima “idu” predsjednik Senata DRI, predsjednik Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac, specijalni tužilac sa koeficijentom 28.
Nešto niže su zvanja potpredsjednika Skupštine i Vlade (27), a zatim ministri (26) i poslanici (24), čija je osnovica zarade, dakle, veća od šefa tajne službe, sudija Vrhovnog, Ustavnog, Apelacionog, Upravnog, Višeg suda...
Državni sekretar, direktor Poreske uprave, direktor Uprave carina, direktor Uprave za inspekcijske poslove, direktor Uprave policije, sekretar Sekretarijata za zakonodavstvo. Sudija Privrednog suda i sekretar Ustavnog suda rangirani su koeficijentom od 18,45, a sudija Osnovnog suda, državni tužilac u osnovnom državnom tužilaštvu, član Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, sa koeficijentom 18.
Ukoliko se usvoji, zakon će se primjenjivati od 2016. godine.
Možda neće biti naknada za hranu, stanarinu i seljenje
Ukoliko se predloženi tekst usvoji, visinu takozvane naknade troškova utvrđivaće Vlade, a ne kao do sada starješina organa u slučaju pravosudnih vlasti.
Prema nacrtu, zaposleni će i dalje imati pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu, naknadu za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe, naknadu za odvojeni život od porodice i rad na terenu.
Nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, do sada su imali pravo i na naknadu troškova za ishranu u toku rada, selidbene troškove i plaćanje stanarine za one koji nemaju riješeno stambeno pitanje, u iznosu od tri najniže cijene rada mjesečno.
Bonus video:
