Najvažnija stvar je da nastaviš da budeš to što jesi - samo budi ti, to je dovoljno. Roberto Beninji (dan nakon Oskara) Ravno i slavno Cetinje ima jedan kružni tok - jedan ali vredan - onaj gore na magistrali - mada ne treba isključiti mogućnost da su u međuvremenu nadležni cetinjski i crnogorski organi instalirali još koji kružni tok - cijelo Cetinje je već mjesecima prekopano, bog sami zna kad su - i zašto su uopšte počeli da kopaju.
Vele da su Prijestonica Cetinje i Direkcija za saobraćaj za cetinjski kružni tok (rekonstruisano raskršće na ulazu u grad - ili, kako se to stručno zove: rekonstruisano raskršće putnih pravaca magistralnog puta M-2.3 i regionalnog puta R1) - zajednički usule 500.000 eura izvođačima i ostalima zainteresovanima i uključenima u taj posao - slovima: pola miliona eura - što je grdna para, ako mene pitate. Krajem 2012. godine, u vijeme kada je počela gradnja kružnog toka - pominjana je znatno niža cifra - 326.000 eura. Dakle, promašili su za standardnih 50 posto.
Opet, ako je čuveni cetinjski kružni tok stvarno koštao pola miliona - a nemamo, valjda, razloga da u ovoj i ovakvoj CG sumnjamo da je baš toliko koštao - logično je da tzv. Prioritetna dionica autoputa Bar - Boljare (Smokovac - Uvač - Mateševo) - košta oko milijardu eura - tj. milijardu i po, ako ukalkulišemo u cifru i standardni promašaj od 50 posto (samo da ne bude više). Zamislite sad 3.000 kružnih tokova - identičnih cetinjskom kružnom toku, sa obaveznom skulpturom (umjetnički rad) u centru - strateški raspoređenih duž dionice Smokovac - Uvač - Mateševo (ako ta dionica ima - tj. trebalo bi da ima 41 km - onda ispada da je to nekih 13,5 kružnih tokova po kilometru, ili na svakih 75 m po jedan kružni tok - spoljnjeg radijusa 24 m) - i to vam je, otprilike, ta dionica od milijardu i po eura - na stranu mostovi, vijadukti, tuneli, pristupne saobraćajnice, naplatne rampe i ostali auto-putni aksesoar.
Ispada da smo još i jeftino prošli u dilu sa Kinezima - jedno je gradit kružni tok na ravnome i slavnome Cetinju - a sasvim drugo je gradit mostove nad provalijama u koje je teško i pogledat - ili tunele kroz ljuta brda. Ispada da će kilometar pomenute dionice da nas košta oko 36 i po miliona, u prosjeku - s tim da je veliko pitanje isplati li se više kilometar autoputa - kroz ljutu, najljuću moguću vukojebinu - ili, recimo, 18 kružnih tokova - strateški raspoređenih duž magistralnog puta M-2.3 (Podgorica-Cetinje-Budva) - što je ujedno i 18 prilika za svečano presijecanje vrpce, tj. vrpci, pred izbore. Ne bih se iznenadio, doduše, ni kada bi se vrpca presijecala poslije svakih kilometar autoputa - i poslije svakoga mosta, poslije svakog tunela - nakupilo bi se i tu presijecanja vrpci, definitivno.
Što se tiče ideje o postavljanju slova "O" u centar cetinjskog kružnog toka - ubijeđen sam da je to vrlo dobra ideja. Teško da bi neko drugo slovo bolje odgovaralo kružnom toku - kao infrastrukturnoj poziciji - od slova "O". Nema kružnijeg - tj. kružnotočnijeg - slova od slova "O" - ni u azbuci, ni u abecedi. Jedini problem sa slovom "O" - pogotovo sa stilizovanim slovom "O", poput onoga u centru cetinjskog kružnog toka - bio bi u eventualnom pogrešnom čitanju toga slova kao cifre nula (nula nije broj, ali jeste cifra) - što bi povlačilo nebrojene nezgodne konotacije — Ali 'ajde - što bi rekao Darko Šuković - kad bi mene neko pitao što predstavlja ta komadina uglačanog metala u centru cetinjskog kružnog toka - koju je vjerovatno trebalo malo pokrenuti i u trećoj dimenziji, zbog sagledavanja, što bi se reklo - odgovorio bih kao iz topa — Vječni plamen! — Vječnoga Cetinja! — Vječne Crne Gore! — Nema to veze ni sa slovom "O", ni sa cifrom nula! - i odmah bih zapjevao onu Kostelovu (Elvis Costello) — They think that I've got no respect but/ Everything is less than zero (Misle da nemam poštovanja ali/ Sve je to manje od nule) itd.
Na ulazu u grad Kragujevac - iz pravca tzv. Koridora 10 - postoje dva kružna toka - i oba su malo veća od cetinjskog. Prvi u centru ima tzv. Đurđevdanski krst - ogroman betonski krst (18 m visok i 11m širok) - a drugi u centru ima nekakvo slovo "O", odnosno prsten - visok 10 m, a širok 13 m - koji bi trebalo da simbolizuje povratak FIAT-a, giganta italijanske automobilske industrije - u srce Šumadije.
Važna je i činjenica da su upravo građani Kragujevca izabrali tzv. Fiat-ov prsten. Bilo je ponuđeno par rješenja - i organizovano je glasanje - i to na tri Internet stranice - pa narod je presudio - a narod najbolje zna što valja a što ne valja (cetinjsko "O" nije izglasao narod cetinjski, nije bilo glasanja, ali jeste bio organizovan konkurs - pa je uvaženi Žiri presudio u ime naroda).
Draže bi mi bilo, moram priznati, da je Samsung - poznati proizvođač bijele tehnike i elektornskih uređaja - riješio da investira na Cetinju, tj. da pokrene proizvodnju frižidera i mašina za pranje veša - pa da ono "O" u centru prijestoničkog kružnog toka simbolizuje obnovu tradicije proizvodnje bijele tehnike u gradu pod Lovćenom — Ali 'ajde - što bi rekao Šuković - gura se nekako na Cetinju i bez Samsunga - najvažnije je da su Cetinjani zadovoljni (da nijesu zadovoljni - vjerovatno bi cetinjski i državni organi pokušali da pronađu neko rješenje da odobrovolje Cetinjane).
I tako, negdje pred novu godinu - približavam se cetinjskom kružnom toku iz pravca Cetinja i kontam da li da okrenem put Budve, tj. Tivta - ili put moje mile Podgorice. Okrenuh put Tivta - i ne pokajah se, ispostaviće se. Dakle - pravac Tivat!
Nekih kilometar ili dva kasnije - pade mi na pamet da bi bolje bilo da su Prijestonica Cetinje i Direkcija za saobraćaj u centru cetinjskog kružnog toka instalirali bistu nekoga od znamenitih Cetinjana - bistu Kralja Nikole I, na primjer.
"Prelaskom rezidencije kralja Nikole i crnogorske Vlade neposredno pred austrougarsku okupaciju (januara 1916. g.) u Podgoricu", piše Orle Šabović u uvodnom tekstu monografije Titograd (Agencija za fotodokumentaciju Zagreb, 1958.), "prenosi se i pozornica unutrašnjih političkih borbi ("Bjelaši" - "Zelenaši")."
Problem sa Nikolom I u centru cetinjskog kružnog toka bio bi u orjentaciji - gdje okrenuti bistu našega dobroga kralja? Prema Podgorici? Nikako, bila bi to teška uvreda za Cetinjane - kojima bi kralj u tom slučaju okrenuo leđa. Prema Dvoru i Manastiru, tj. prema Ćipuru? Nikako, pogotovo poslije informacije - koju bi svakako trebalo provjeriti - da se kralj 1916. preselio u Podgoricu - uostalom, bila bi to uvreda za ljude koji se primiču kružnom toku iz pravca Podgorice, pogotovo za Podgoričane, kraljeve nesuđene sugrađane. Da li kralja okrenuti ka Budvi? Pa ne baš, da je riječ o bisti Aleksandra Bogdanovića, aktuelnog gradonačelnika Cetinja, imalo bi smisla okrenuti je prema Budvi - ali okretati dobroga Nikolu I prema Budvi nikako ne bi bilo na mjestu.
- Gospodaru, da nijeste krenuli put Budve? 'Oćete li sa mnom?
- Neka, hvala lijepo, evo čekam moga šofera, da mi je samo znat đe je ta avetinja više.
OK - zaboravite kralja Nikolu I - neka ostane ono "O" u centru cetinjskog kružnog toka - ništa mu ne fali.
Bonus video:
