Ni činjenica da je Hram Svetoga Arhangela Mihaila u Rogamima svojina privatnog tužioca–Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske i to kako faktička tako i knjižna i da su okrivljeni Miraš Dedeić, Dragan Pavlović i Jovan Tomović u svojim izjavama nesumljivo priznali da su u navedeni Hram ušli neovlašćeno bez znanja i odobrenja vlasnika, nije bila dovoljna za Sud da utvrdi krivicu koja je i za pravne laike bila toliko očigledna, kazali su u MCP.
Osnovni sud u Podgorici je svojom prvom presudom oslobodio Miraša Dedeića, Dragana Pavlovića i Jovana Tomovića privatne tužbe Pravoslavne Mitropolije Crnogorsko primorske za nasilni ulazak u Hram Svetoga Arhangela Mihaila u Rogamima 25. avgusta 2011. godine.
Nakon toga je Viši sud u Podgorici, ukinuo takvu odluku Osnovnog suda u Podgorici da bi Osnovni sud u Podgorici ponovo oslobodio imenovane na navedeni protivpravni upad u pomenutu crkvu. Postupak je ponovo vodio sudija Osnovnog suda u Podgorici Nenad Vujanović.
Prvom oslobađajućom presudom sudija Nenad Vujanović je oslobodio optužene Miraša Dedeića, Dragana Pavlovića i Jovana Tomovića privatne tužbe, iz razloga što je sudija Vujanović smatrao da crkva nije objekat radnje koji se štiti navedenom zakonskom inkriminacijom.
"Već je to po mišljenju suda "tuđi stan ili tuđa zatvorena prostorija“, pa po mišljenju sudije, a kako se to navodi u prvoj presudi: "djela koja se okrivljenima stavljaju na teret, po zakonu nisu krivična djela, sa kojih razloga ih je "oslobodio od optužbe“ nalazeći da radnje optuženih koje su predstavljene privatnom tužbom ne sadrže sve neophodne elemente za postojanje krivičnih djela narušavanje nepovredivosti stana iz člana 169 st. 1 u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari iz člana 253 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore", kazali su pravni zastupnici MCP, advokati Dalibor Kavarić i Jugoslav Krpović.
Nakon što je Viši sud ukazao sudiji Vujanoviću da privatna tužba i radnje navedene u njoj imaju dovoljno osnova za postojanje krivičnih djela za koje se okrivljeni terete, sudija Vujanović je, dodaju advokati MCP, našao drugi razlog da oslobodi optužene Miraša Dedeića, Dragana Pavlovića i Jovana Tomovića od privatne tužbe.
"Ovoga puta su to, po navodima sudije, razlozi nedokazanosti u postupku, odnosno da nije dokazano da su Dedeić, Pavlović i Tomović obili bravu na crkvi, pri čemu se na fotografijama, osim okrivljenih vidi još jedno lice, a okrivljeni nisu željeli da kažu ko im je pomogao u "otvaranju vrata“. Posebno ističemo da nijedan od okrivljenih u toku postupka nije sporio da su spornom prilikom ušli u crkvu, kao i da su to učinili neovlašćeno, tj. bez znanja i odobrenja vlasnika. Čak šta više okrivljeni Dedeić je više puta ponovio da jeste ušao i da će ponovo ući u ovu i svaku drugu crkvu u Crnoj Gori. Međutim ssud ovakve njegove izjave nije smatrao inkriminušićim i značajnim za postupak pa ih je oslobodio od optužbe", kazali su oni.
Kako su naglasili, u postupku je od strane crkvenih zastupnika uzalud isticano (kako to stoji i u zakonu) da za krivično djelo narušavanje nepovredivosti stana iz člana 169 st. 1 nije neophodno da je do ulaska u crkvu došlo upotrebom sile već je dovoljno da je do ulaska došlo bez ovlašćenja od strane vlasnika.
"Ni činjenica da je Hram Svetoga Arhangela Mihaila u Rogamima svojina privatnog tužioca – Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske i to kako faktička tako i knjižna (jer je Hram upisan kod nadležne Uprave za nekretnine u listu nepokretnosti br. 171 KO Rogami) i da su okrivljeni u svojim izjavama nesumljivo priznali da su u navedeni Hram ušli neovlašćeno bez znanja i odobrenja vlasnika, nije bila dovoljna za Sud da utvrdi krivicu koja je i za pravne laike bila toliko očigledna. Postavljamo pitanje nosiocima pravosudne i izvršne vlasti, sudijama, tužiocima i drugima, da li ovakvo pravno rezonovanje Osnovnoga suda u Podgorici, važi samo za Pravoslavnu Crkvu ili važi i za banke, privredna društva i druga privatno-pravna i građansko-pravna lica, institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Odnosno da li su svi navedeni subjekti poput crkve lišeni krivično-pravne zaštite ako bi recimo neko neovlašćeno ušao u banku, u nečiju firmu, u službene prostorije suda, tužilaštva, vlade, policije, i tamo se malo poslužio postojećim mobilijarom, pozivajući se npr. na to da se radi o imovini svih građana, pri čemu ne bi ništa otuđio i ne bi bili ispunjeni elementi bića nekog drugog krivičnog djela???", naglašavaju advokati.
Kako su dodali, u avgustu 2015. godine nastupiće apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja.
"Postavlja se pitanje svrsishodnosti ovakvih postupaka i efikasnosti sudske zaštite s obzirom da se protivpravno djelo desilo 25. avgusta 2011. godine, pa ujedno ukazujemo Osnovnom sudu u Podgorici, ali i višim sudskim instancama koje bi trebale kontrolisati ažurnost i zakonitost rada nižih sudova da za navedene djela u avgustu, sledeće – 2015. godine – nastupa apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja što u konačnom vodi oslobađanju okrivljenih usljed zastarjelosti krivičnog gonjenja, što svakako podriva povjerenje u ažurnost, zakonitost i efikasnost pravnog sistema na zaštiti prava i interesa oštećenih u krivično-pravnim postupcima", zaključili su u MCP.
Bonus video:
