Kokain se prodaje lakše od zlata, a prihodi mogu da budu veći od zarade koju donosi nafta. Kokain je posljednja preostala roba koja omogućuje početnu akumulaciju. Ne postoje berzanske akcije koje mogu da daju prihod jednak zaradi od kokaina. Onaj ko ulaže u kokain, akumulira za mali broj godina onoliko bogatstva koliko velika holding preduzeća zarade tokom decenija investicija i finansijskih spekulacija.
Ovako o kokainu, „bijelom zlatu današnjice“, piše italijanski publicista i pisac Roberto Savijano u svojoj novoj knjizi „NulaNulaNula: Kako kokain vlada svijetom“. Iz njegove knjige saznajemo kako se od južnoamerčkih ilegalnih laboratorija kokain transportuje na druge kontinente, šta se krije iza fantomskih firmi, koji su tragovi kokaina i prljavog novca i kako je ova droga postala dostupna svima. Izdavač je Geopoetika, a prevodilac Anđela Arsić Milivojević.
Roberto Savijano, autor knjige o mafiji „Gomora“ kojom je stekao svjetsku popularnost, ali i sebe doveo u opasnost od osvete mafije, već godinama živi na skrivenim adresama i pod zaštitom. U novoj knjizi „NulaNulaNula“ perspektivu sa lokalnog premješta na globalni nivo, fokusirajući se ovog puta na kokain, koji vidi u osnovi svjetskog kriminala. Trgovina kokainom pokreće modernu ekonomiju, povezujući na nevjerovatne načine biznismena iz Kalabrije, kolumbijske seljake, bankare i političare svuda u svijetu.
Obuka za kokainske „mule“, kurire obavlja se na Karibima, na ostrvu Kurasao
U ovoj mješavini surovog, žestokog i iznad svega uzbudljivog izvještaja o trgovini kokainom, autor preklapa istraživanje i naraciju ponavljajući književni eksperiment koji je doveo do planetarnog uspjeha njegovog prethodnog djela „Gomora“. S tim što je sada put nešto duži. Autor kreće od Latinske Amerike, gdje prati istoriju kolumbijskih i meksičkih narkokartela, potom preko Afrike i Italije stiže do Rusije, izvodeći tezu da je kokain najprilagodljivija i najprofitabilnija roba na svijetu. Pripovjedač, prema sopstvenom priznanju, postaje ovisnik o istraživanjima na temu kokaina, baš kao što to uživalac postaje prema samoj supstanci, i ta uznemirenost i ubrzani puls obojiće svako čitanje ove knjige, koja ima nekoliko stilova: stil policijskog izvještaja kojim su, među ostalim, do najsitnijih detalja opisana najsurovija ubistva u obračunu različitih mafijaških grupa, kao i načini kojima se kokain prenosi do željenih lokacija. Drugi, vrlo sličan nivo, jeste novinarski stil koji podrazumijeva istraživanje autora, tj. naratora, kojim se čitaocu prezentira nepregledan broj imena i događaja povezanih sa osnovnom temom. Ova dva nivoa maestralno su sječeni poetskim, lirskim djelovima sa listom svih naziva za kokain, ili opisom jedne ljubavne priče sa ne tako srećnim krajem, te primjerima kako je to kokain prisutan svuda oko nas, a da ga mi i ne vidimo i kako to on, posredno ili direktno, upravlja našim životima.
Za prenos manjih doza kokaina najpogodniji su ljudi, takozvane „mule“. Obuka za „mule“, obavlja se na Karibima, na ostrvu Kurasao. Njih podučavaju kako da progutaju kapsule sa kokainom koje će biti na dnu stomaka, do željene destnacije. Evropa je veliki potrošač kokaina, a starosna granica uživalaca se pomjerila, sada ga koriste i tinejdžeri i sredovječni ljudi, tako da je potreba za „mulama“ ogromna. U slučaju da se otvori kapsula u stomaku, smrt je najčešće neizbježna. Kokain se prenosi i u želucima pasa, ali njih najčešće po dopremi tereta ubijaju.
Što se tiče naslova knjige “NulaNulaNula“, on aludira na čistoću kokaina. U mnogim zemljama u švercerskom žargonu nula nula ili dupla nula označava dobar i čist kokain na tržištu. A “nula nula nula” je veoma čist i kokain visokog kvaliteta.
Savijanova knjiga je djelo hrabrog čovjeka, djelo čovjeka kome je istina preča od korupcije i sitnih podmićivanja. Plod je obimnog istraživačkog rada globalnog unutrašnjeg svijeta proizvodnje i trgovine kokainom, sa preciznim opisima njenih pravila i mehanizama, od najmanjeg šrafa do vrha.
Kako kum Mogiljevič utiče na svjetsku ekonomiju
Savijano otkriva i velikog bosa kokaina. To je Ukrajinac Sejmon Judkovič Mogiljevič.
Njega je magazin „Tajm“ godine 2011. stavio na čelo prvih deset mafijaških bosova svih vremena, ispred Al Kaponea, Lakija Lučana, Pabla Eskobara i Tota Rine. FBI smatra da je Mogiljevič na mjesto kuma ruske mafije došao nakon što je preuzeo kontrolu nad Solncevskom bratstvom, bandom iz moskovskog kvarta Solncevo, a navodno ima i izuzetno dobre političke veze u Rusiji.
Prema izvještaju FBI, on je toliko moćan da jednim jedinim telefonskim pozivom, samo jednim izdatim nalogom može da utiče na globalnu ekonomiju.
Tetovaže, zastave i superheroji kao logo na paketima droge
Paradoks je, kako navodi Savijano, da i ta nezakonita roba ima svoj logo. Paketi kokaina se markiraju kako bi se označilo njihovo porijeklo, a isto tako da bi bezbijedno stigli do krajnjeg kupca.
Logo za kokain je simbol kvaliteta i garancija koju daju narko trgovci u vezi sa čistoćom supstance. Što se tiče logoa, oni su klasifikovani prema vrsti i tematici: tetovaže (škorpije, dama, jednorog, sidro, konj), zastave (francuska trobojka, nacistička svastika), superheroji (Supermen, Džems Bond), crtani filmovi (Diznijevi junaci, Simpsonovi, Teletabisi, Helo Kiti), brendovi (plejbojeva zečica, znak Najke, Puma, Lakosta, Porše), kineski ideogrami.
Bonus video:
