Izložba fotografija "Skriveno arheološko blago u okolini Podgorice" Slobodana Čukića, novinara i istraživača, otvorena je u podgoričkoj galeriji "Art". Više desetina posjetilaca zainteresovano je posmatralo i komentarisalo preko stotinu fotografija više istraživačkog nego umjetničkog karaktera, sa više važnih arheoloških lokaliteta na tlu glavnog grada.
Uz fotografije su priloženi i tekstovi, opisi koje je Čukić pisao iz prvog lica, a koji doprinose takvoj atmosferi da se posjetioci izložbe ne osjećaju samo kao posmatrači, već kao učesnici autorove avanture istraživanja malo poznatih tragova prošlosti. O trudu Čukića da posjetiocima približi to što je ovjekovječio na fotografijama svjedoči i nekoliko rukom crtanih karata pomenutih lokaliteta.
Budući da, kako se navodi u jednom od pomenutih tekstova, nema dokumentovanih istraživanja nekih od ovih lokacija, ova izložba pokazuje i da se oni koji su za to zaduženi nisu dovoljno interesovali za njih, pa nam je tek 2014. Čukić otkrio neke stvari koje su nam sve vrijeme bile pred nosem.
Autor je u obraćanju prisutnima kazao da je izložba nastala kao plod višegodišnjeg mukotrpnog istraživanja, spontanog kao i sam događaj kojem prisustvuju.
"Palo mi je na pamet prije 20 dana da se obratim sekretarijatu za kulturu ne znajući u što se upuštam i već sam mislio da mi niko neće ništa odgovoriti, međutim dobio sam obavještenje da je izložba prihvaćena i onda sam shvatio da sam u velikoj nevolji. Možda niste čuli za takav slučaj, ali ja sam jedan od ljudi koji je dobio upalu mišića pripremajući izložbu. Ovo je sve vrlo stresno jer je trebalo izaći toj cijeli ideji u susret, ali kao što možete vidjeti izložba je koncipirana kao mega reportaža", objasnio je Čukić.
On je kao najveću vrijednost izložbe istakao i to što je ona posjetiocima otkrila seoske crnojevićke crkve, o kojima ne postoji odjeljak u crnogorskoj istoriji umjetnosti.
Iako su naučnim krugovima poznate dvije, Čukić je prateći drevni drum od Žabljaka Crnojevića do Cetinjskog polja otkrio četiri takve crkve. On je kazao da je zapanjen da u naučnoj literaturi o tome praktično nema ničega. Osim toga, Čukić je ovim istraživanjem otvorio nova pitanja koja zahtjevaju naučne odgovore.
"U literaturi imamo dilemu o tipu crnogorskih sela oko 1450 - da li je to katun ili komuna? Međutim, imamo činjenicu da tada postoje crkve u crnogorskim naseljima, a ako postoji crkva to naselje je sigurno teritorijalizovano, pa prema tome da li ga možemo zvati katun", zapitao se on.
Galerija
Bonus video:
