Predstavljanjem knjige “Ars libris“ u Nikšiću, slikar i likovni kritičar Slobodan Slovinić krenuo je sa promocijom svojevrsne hronike moderne crnogorske umjetnosti po sjeveru Crne Gore.
Promociju knjige, koja je publikovana u izdanju “Vijesti”, a predstavlja zbir od 320 tekstova koje je autor objavljivao u rubrici kulture dnevnog lista “Vijesti”, od oktobra 1999. do decembra 2012, organizovao je Centar za kulturu u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.
Knjiga počinje sa pet pariskih impresija, koje nijesu objavljene, ali su zbog interesantnosti uvrštene u knjigu kao uvodne. Prvi objavljeni tekst je o Dejanu Ulardžiću, koji je izašao u oktobru 1999, dok se “Ars libris” završava tekstom o Abazu Dizdareviću, objavljenim u januaru 2013.
“Značajan broj tekstova posvećen je umjetničkom radu u ateljeu, a dio je rađen kao sjećanje na poznate stvaraoce. Osim likovne pisao sam o sadržajima primijenjene umjetnosti, urbanističko-arhitektonskim cjelinama, profanim i sakralnim objektima”, kazao je autor koji je do sada imao 50 samostalnih i više od 300 grupnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Direktor nikšićkog Centra za kulturu Peko Nikčević kazao je da je Slovinić izuzetno slojevita ličnost, uvijek svjež i nov u umjetnosti. Crta, slika, piše, likovni je kritičar i svojim djelom, kako je istakao, pokazuje da umjetnost nije takmičarska disciplina već maraton koji čovjek trči sam sa sobom.
“Taman kad vam se učini da je Slovinić stigao do kraja maratona, on otvara nove discipline i ponovo bude nov i aktuelan.
Ubijeđen sam da će sve trke istrčati do kraja”, kazao je Nikčević. Prema njegovim riječima Crnoj Gori nikada nije falilo umjetnika, ali jeste istoričara umjetnosti, hroničara. Zbog toga je značaj knjige “Ars libris” još veći jer, kako je kazao Nikčević, ona predstavlja neku vrstu hronološkog zapisa čiji značaj će posebno osjetiti generacije koje dolaze.
Odlomke, po izboru autora, kazivao je glumac Sreten Mitrović.
Vrijednost za generacije koje dolaze
“Slikarstvo je vizuelna umjetnost i ja se ne bavim time šta je umjetnik htio da poruči, šta mu je u glavi. Izbjegavam da tumačim šta je umjetnik mislio ili želio da kaže svojim djelom, već na osnovu utvrđenih likovnih elemenata, kompozicije, crteža, forme, oblika, boje, valera, atmosfere i ostalih postulata prezentujem vizuelno likovnu problematiku”, objasnio je Slovinić.
Sklonost ka pisanju, kako je kazao, naslijedio je od oca, doajena crnogorskog novinarstva i majke profesorice.
“Podigao sam se uz pisanu riječ i shvatio da bi čovjek pisao on mora da postane zreo, da bude svjestan sebe. Tek kada postane svjestan sebe on može da piše o ostalima. Rad na tekstovima doživljavam kao stvaralački čin. Zadovoljan sam kada adekvatno dešifrujem i razjasnim djelo kolege umjetnika i kada ga čitaocima prezentujem na jednostavan i razumljiv način”, objasnio je umjetnik koji se bavi i enterijerom i dizajnom.
Bonus video:
