Romani Crna kutija Amosa Oza, Transatlantik Koluma Mekena i Frojdova ljubavnica Karen Mak i Dženifer Kaufman, tri su noviteta iz Lagune. Epistolarni roman Crna kutija najpoznatijeg i najpriznatijeg savremenog izraelskog pisca Amosa Oza nudi izuzetan portret ljudske kompleksnosti. Snažna, tragikomična mješavina politike i lične sudbine, Crna kutija kroz niz pisama bilježi priču o propalom braku Ilane i Aleksa. Sedmogodišnje ćutanje, nastupilo nakon žučnog razvoda, prekida se kad Ilana Aleksu napiše pismo tražeći pomoć za njihovog svojeglavog i nepismenog sina Boaza, čime se iznova otvaraju stare rane. Iz pisama koja razmjenjuju otkrivamo surovost koja krije pravu bol koju oni osjećaju. Arogantni bivši suprug, bivša žena preljubnica, sadašnji suprug cionista, buntovni sin iz prvog braka, advokat svi povređuju sebe i svoje voljene u borbi za opstanak u zemlji bez milosti. Ozova Crna kutija briljantno prikazuje nedostatak ljubavi i moć razdvojenosti.
Amos Oz (Jerusalim, 1939.) studirao je filozofiju i književnost na Hebrejskom univerzitetu. Jedan je od najboljih izraelskih živih pisaca, a uz to je i ugledni politički komentator i pobornik mira na Bliskom istoku. Autor je mnogih književnih djela među kojima su romani Crna kutija, Poznavati ženu, Fima, Ne odlazi noćas i najnoviji Isto more, kao i dokumentarna prozna djela Na tlu Izraela, Padine Libana, Izrael, Palestina i mir i Početak priče. 
Transatlantik Koluma Mekena, nagrađivanog američkog pisca irskog porijekla prati tri naizgled različite priče koje povezuje prelazak preko Atlantika. Prva se odvija u Njufaundlendu, 1919. godine. Dva avijatičara Džek Alkok i Artur Braun kreću za Irsku u pokušaju da prvi prelete Atlantski okean u neprekidnom letu ne bi li zaliječili rane iz Velikog rata. U drugoj priči u Dablinu,
1845-46 godine, na međunarodnoj turneji za podršku svojoj osporavanoj autobiografiji, Frederik Daglas nailazi na Irce koji saosjećaju s abolicionističkim pokretom uprkos činjenici da, dok glad hara zemljom, siromašni trpe tegobe koje su zapanjujuće čak i za američkog roba. U trećoj priči Meken čitaoce odvodi u Njujork, 1998. Ostavivši mladu suprugu i tek rođeno dijete, senator Džordž Mičel polazi u Belfast, gdje mu je kao sinu irskoameričkog oca i libanske majke zapalo da privede (nesigurnom) kraju zloglasne i ogorčene sjevernoirske mirovne pregovore. Ova tri slikovita prelaska okeana povezana su nizom upečatljivih žena čije su lične priče zahvaćene talasima istorije. Počev od irske služavke Lili Dagan, čiji se put ukršta s Frederikom Daglasom, roman prati njenu ćerku Emili i unuku Loti, a dostiže vrhunac s pričom iz današnjeg vremena o Hani Karson, u kojoj se ovaploćuju sva nadanja i promašaji prethodnih naraštaja. Transatlantik je Mekenovo najzrelije djelo, duboko razmišljanje o identitetu i istoriji. 
Kolum Meken (Dablin, 1965) započeo je karijeru kao novinar i pisao za razne irske novine. Autor je zapaženih romana Zoli, Vrti se veliki svijete, Igrač i dobitnik nagrada: Runi, National Book Award, Puškartove, Ajriš Indipendenta, Hjuza i mnogih drugih. Uvršten je među slavne pisce Henesi Hola u Dablinu 2006. godine.
U Frojdovoj ljubavnici američkih spisateljica Karen Mak i Dženifer Kaufman na neobičan način ispisuju čudesne životne puteve i prste sudbine upletene oko slavnog oca psihoanalize, Sigmunda Frojda.
U burnom i živopisnom Beču s kraja 19. vijeka, Mina Bernajs je žena oštrog i britkog duha, obrazovana družbenica otmenih dama. Ne željeći da se uda i osnuje sopstveni dom, provodi godine radeći za površne i naporne žene, zarobljena u društvenom vakuumu, ni služavka, ni gospodarica. Pošto iznenada dobije otkaz, zatiče se na ulici i ne ostaje joj mnogo mogućnosti. Godine 1895. grad Beč je pun avangardnih umjetnika, pisaca i revolucionarnih ideja, ali za ženu brak i dalje predstavlja jedinu mogućnost da se obezbijedi. U očajanju Mina traži pomoć svoje sestre Marte. Međutim, Marta ima sopstvene probleme šestoro male djece i nezainteresovanog muža posvećenog poslu koji je, igrom slučaja, blistavi, ali nadmeni Sigmund Frojd. Frojdova ljubavnica je zanosna priča o ljubavi, odanosti i izdaji, u kojoj se mašta i stvarnost neosjetno prepliću. Karen Mak je bivša advokatica, sada filmski i televizijski producent i dobitnica nagrade Zlatni globus. Dženifer Kaufman je nekadašnji član redakcije Los Anđeles tajmsa i dvostruka dobitnica nacionalne Peni-Misuri nagrade za novinarstvo.
Galerija
Bonus video:
