Ratkovićeve večeri poezije predstavljaju kulturni odraz bogatog nasljeđa Polimlja, prostora u kom su pisana riječ, duhovnost i sakralno graditeljstvo ostavljali neizbrisive tragove, kazao je sinoć ministar kulture Aleksandar Bogadanović, u bjelopoljskom Centru za kulturu, otvarajući 48. RVP.
"I ovog septembra poezija je postala dio žive stvarnosti grada, a Bijelo Polje pjesnička prijestonica regiona. Za toliko godina postojanja na ovoj manifestaciji je nastupio svako ko nešto znači u pjesništvu Crne Gore i okruženju, dajući svoj doprinos u čuvanju tradicije stihotvorstva, koju su u crnogorskoj istoriji stvarali ne samo pjesnici već i vladari”, kazao je on.
Istakao je da iako od Njegoša do Ratkovića crnogorska poezija ne bilježi domete koji bi se mogli ravnati sa stvaralaštvom ova dva velikana, poezija je bila stalno prisutna u životima ljudi ovih prostora, koji su uz gusle slavili svoja vojevanja, tužbalicama ispraćali svoje bližnje, ali se i radovali životu pastoralnim i veselim stihovima bogatog usmenog stvaralaštva.
Ministar je podsjetio na mali broj književnih manifestacija koje se mogu podičiti sa petodecenijskim postojanjem kao RVP.
"Ta istrajnost u vremenima koja bilježe stalnu regresiju poezije učinila je da "Ratkovićeve večeri poezije" postanu jedna od najznačajnijih pjesničkih manifestacija u regionu.Taj dosluh sa tradicijom ostvarivan je zahvaljujući književnim stvaraocima ovog kraja kroz njihove autentične poetike, koje su isto tako bile u dosluhu sa književnim istraživanjima njihovih vremena – od tamne metafizičnosti Ratkovićevog lirizma i neosimbolističkog traganja Blaža Šćepanovića u poeziji, do takođe inovativnog proznog stvaralaštva Ćamila Sijarića i Miodraga Bulatovića", kazao je Bogdanović, dodajući da su najznačajniji književni stvaraoci 20. Vijeka pokazali kako iskustvo tog prostora može da se odrazi u savremenom umjetničkom stvaralaštvu.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović je ukazao na značaj kulturne svetkovine, koja je ove godije okupila veliki broj književnika i podsjetio na riječi da je Lim krvotok crnogorske književnosti.
"U Limskoj dolini rođeni su najznačajniji crnogorski pisci – Mihailo Lalić, Miodrag Bulatović, Ćamil Sijarić, Risto Ratković, Radovan Zogović, Husein Bašić i mnogi drugi. Samo u Bijelom Polju rođena su tri velikana jugoslovenske književnosti, Ratković, Sijarić i Bulatović", kazao je on.
Pokrovitelji manifestacije su Opština Bijelo Polje i Ministarstvo kulture.
Pjevač i glumac Đorđe David je kazao da ju drago što mu je kao glumcu pripala čast da koncert priredi na jednoj ovakvoj manifestaciji.
“Za Rista Ratkovića sam prvi put čuo na prvoj godina fakulteta, a danas nastupam na manifetsaciji koja nosi njegove ime, tako da je za mene ovo ogromno zadovoljstvo“, kazao je Đorđe David.
U programu je nastupio i gradski hor.
Danas, drugog dana manifestacije u kafe baru “Klik” predstavljena je knjiga Sinana Gudževića, a večeras, pored programa za mlade pjesnike biće održano Međunarodno pjesničko veče a bile izvedena i predstava “Hasanaginica”.
U okviru programa u kući Rista Ratkovića danas je predstavljena knjiga “San ulice” autora Boža Koprivice. Knjiga je objavljena u izdanju RVP.
Publicista Balša Brković je kazao da vjeruje da Ratkovićeve večeri poezije objavljivanjem ove knjige proširile i upotpunile izdavačku djelatnost.
“I siguran sam da će ona učiniti da ova manifestacija ima veću težinu u regionalnom okviru. Najbolja stvar koja se može desiti jednom glumcu - da Božo napiše tekst o njemu, jer ima toliko osjećaja za umjetnost i magiju glume”, kazao je Brković.
Autor je kazao da mu je drago što je knjiga objavljena baš u okviru ove manifestacije.
“Drago mi je što je knjiga objavljena baš u okviru ove manifestacije, koja iz godine u godinu pokazuje svoj značaj i kvalitet, ali i okuplja brojne istaknute autora iz regiona i svijeta”, kazao je on.
"Čitajući ovu knjigu, na planini i moru, ja sam više puta zaplakao, i pogođen sam njom na više načina. Rado bih ovoj knjizi pisao fusnote, jer likove koje Božo unjoj spominje toliko žive u našim životima“, kazao je književnik Sinan Gudžević.
Prisjećanje na mladost, spajanje umjetnosti i sporta, ali i evociranja uspomena na ljude iz određenog perioda samo su neki od motiva za stvaranje ovog djela.
Docentica dramaturgije Marija Sarap je istakla da je tema o Partizanovcima i fudbalu sastavni dio lika i djela Boža Koprivice.
Bonus video:
