Državljani Turske, uz pomoć prevoznika i taksista iz Crne Gore, ugovaraju i organizuju poslove švercovanja imigranata, najčešće Kurda.
To piše u policijskim dokumentima, gdje je navedeno da se imigranti preko Crne Gore švercuju za cijenu od 3.500 do 4.000 eura po osobi. Prema istim podacima, postoje tri glavna pravca prebacivanja Kurda preko teritorije Crne Gore.
Avionima iz Istanbula do Podgorice, a dalje vozilima iz Crne Gore ka Bosni i Hercegovini. Iz BiH, prema policijskim podacima, imigrante prevoze u Hrvatsku, a potom Italiju. Drugi pravac je avionskom linijom Istanbul - Tirana, ili autobusima Istanbul - Makedonija - Albanija.
Dalje se imigranti švercuju vozilima ili taksijima ka Crnoj Gori, preko Ulcinja, a u pravcu Hrvatske, Slovenije, Italije. Treći pravac šverca je iz Albanije preko Crne Gore ka Srbiji, rutom ka Austriji, preko Beograda ili Subotice.
Prema podacima policije, osim Kurda, preko Crne Gore su prebacivani i imigranti iz Pakistana, Alžira, Maroka, Avganistana, Sirije, Tunisa...
"Ilegalne migracije imaju i dalje uglavnom karakter tranzita preko teritorije Crne Gore...", piše u policijskom dokumentu "Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori - SOCTA".
Turski krijumčari, koji organizuju prebacivanje migranata iz Sirije, za to ne koriste uvijek teritoriju Crne Gore, već i pomorske rute iz Turske ka Grčkoj (egejska ruta) i dalje za Italiju (moguće i preko Tunisa).
Prilikom prelaska granice Crne Gore, u preko 85 odsto registrovanih slučajeva imigranti prelaze van graničnog prelaza i to uglavnom “zelenu granicu“ na kopnu, a rjeđe “plavu granicu“ na moru, jezeru ili rijeci.
U Crnu Goru migranti ulaze pješke - planinskim putevima i stazama do prvog naseljenog mjesta (iz Albanije do mjesta Tuzi, a sa Kosova preko planine Bogićevica do Plava ili planine Hajla do Rožaja), dok ih od Podgorice do granice sa BiH prevoze lokalni krijumčari najčešće privatnim ili taksi vozilima.
Za transport i prebacivanje migranata prema Srbiji, najčešće u teretnim vozilima na lokalnim slabo kontrolisanim putevima u graničnom rejonu od Bijelog Polja do Rožaja, organizatori azilanti, angažuju kao saradnike lokalne krijumčare.
"S obzirom na način rada turskih krijumčara, postoji realna opasnost da će u narednom periodu pokušati da iskoriste i crnogorsku obalu za ukrcaj i prebacivanje migranata manjim brodovima ka Italiji", piše u SOCTA-i.
Na osnovu analiziranih podataka policija je zaključila da će glavni cilj najvećeg broja ilegalnih migranata koji traže azil u Crnoj Gori biti - da obezbijede sebi nekoliko dana predaha i prikupe novac za dalji put, prije nego napuste teritoriju Crne Gore i krenu dalje u pravcu Evropske unije.
“Organizovani kriminal iz Crne Gore (strani organizatori i njihovi lokalni saradnici) intenziviraće aktivnosti na krijumčarenju ilegalnih migranata sa teritorije Crne Gore preko Jadranskog mora manjim plovilima, jedrilicama ili jahtama i kopnenim putem koristeći vozila lokalnih prevoznika u pravcu Hrvatske, direktno ili posredno preko granice sa BiH”, jedna je od pretpostavki policije.
Policija: “Zabrinjavajući trend rasta broja tražilaca azila”
Policiju, kako piše u dokumentu, brine broj tražilaca azila, zbog zloupotrebe u tom sistemu od migranata, kako bi sebi obezbijedili privremeni legalni boravak, predah i prikupljanje sredstava za dalji put.
“Podaci prikupljeni u saradnji sa Direkcijom za azil MUP-a Crne Gore za period od 2011. do septembra 2013. godine pokazuju zabrinjavajući trend rasta broja tražilaca azila”, piše u dokumentu Uprave policije.
U istom tekstu se dodaje da se podaci o zemlji porijekla migranata - podnosilaca zahtjeva za azil, trebaju uzeti sa rezervom do 15 odsto slučajeva.
“S obzirom na to da je u drugim zemljama registrovano da približno u tom procentu tražioci azila daju lažne podatke o svom porijeklu, predstavljajući se da dolaze iz zemlje u kojoj je aktuelna kriza, kao što je to trenutno slučaj sa Sirijom”, navode u policiji.
Pakistanci prednjače u traženju azila
Prema policijskim podacima, prošle godine je u Crnoj Gori, samo u prvih devet mjeseci, skoro hiljadu Pakistanaca tražilo azil. Taj broj je drastično uvećan u odnosu na cijelu 2013. godinu, kada je azil tražilo nešto više od stotinu Pakistanaca.
Drugi po broju tražilaca azila u prvih devet mjeseci prošle godine bili su Alžirci. U tom periodu azil je tražilo nešto više od 600 Alžiraca, što je smanjenje u odnosu na 2012. kada ih je bilo 900.
Treći na listi su Marokanci, a za njima Avganistanci, Sirijci i Tunižani.
Bonus video:
