Dva planetrno poznata Mađara - pisac Imre Kertes (84), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2002, i legendarni Erne Rubik (70), dobitnik Košutove nagrade, arhitekta i izumitelj, poznat po Rubikovoj kocki, primili su ovih dana iz ruku Janoša Adera, predsjednika Mađarske Republike, najviše državno odlikovanje Magyar Szent István Rend (Red sv. Stefana Ugarskog).
Njime je Viktor Orban 2011. obnovio nekadašnji orden koji je utemeljila kraljica Marija Terezija. Dosad je dodijeljeno samo četiri puta. No, ova dodjela nije prošla bez oštrih polemika u javnosti.
Sasvim očekivano, izumitelj zabavne kocke koja je svojevremeno zaludjela svijet, nikome nije “smetao” kao laureat najvećeg državnog priznanja, dok se za pisca to ne bi moglo reći. Ako ste pisac, pa još i bez atesta o “nacionalnoj čistoti” svašta vas može zadesiti.
Ono što je izazvalo priličnu pažnju, i otužni ukus osjenčen rasizmom i netolerancijom, je medijska polemika izazvana nagrađivanjem Kertesa.
"Smije li Mađarska dodijeliti najviše svoje odlikovanje piscu Imreu Kertesu, kad on nije “pravi Mađar”, nego Jevrej?", pita se u otvorenom pismu predsjedniku Republike Janosu Aderu retorički i politički glasno Jobbik, Pokret za bolju Mađarsku, koji mnogi smatraju neskriveno fašističkim pokretom.
I koji dovodi u pitanje “mađarstvo” mađarskih Jevreja. Takvoj svijesti Kertes je izmaknuo, i to za dlaku, još poodavno, ušavši s 15 godina u Aušvic, ali je imao sreće da ga prebace u Buhenvald.
I da o tom iskustvu i napiše mnoge potresne stranice, npr. roman “Čovjek bez sudbine”, koji ga je učinio popularnim, ne baš kući, ali u Njemačkoj, a onda i u ostatku svijeta.
Bilo je prigovora i sa druge, sasvim suprotne strane.
"Smije li Kertes primiti odlikovanje koje mu daje Orbanova vlada, koja ne suzbija antisemitizam i čiji premijer otvoreno odbacuje načela liberalne demokratije i zauzima se za autoritarizam, možda i totalitarizam, pozivajući se na Erdogana i Putina kao uzore?", pitaju se, podjednako retorički i politički glasno i s ljevice.
Sličnim premišljanjem oglasio se pisac i filmski kritičar Rudolf Ungvari. Kertes je u intervjuu Die Weltu rekao da su antisemiti i radikalni desničari osobito glasni u Mađarskoj i da nisu kadri priznati mađarski udio u krivici zbog slanja Jevreja u koncentracione logore u toku Drugog svjetskog rata.
Nema sumnje da je Orban, dodijelivši Kertesu odlikovanje nazvano po kralju koji je pokrstio Mađare, htio ubiti jednim udarcem dvije muve: pred inostranstvom se “oprati” od prebacivanja za mađarski antijudaizam, a na domaćem terenu promovisati svoj koncept nacionalnog pomirenja, koji Inoslav Bešker u zagrebačkom Jutarnjem listu naziva “konceptom na tragu Franka i Tuđmana”.
Svjetski poznata mađarska filozofkinja politike Agneš Heler (85), takođe Jevrejka i ljevičarka koja se stigla aktivno uključiti u spašavanje mađarskih Jevreja u vrijeme holokausta, smatra da Kertes zaslužuje svako odlikovanje, pogotovo mađarsko.
Mnogi analitičari misle da je čitava polemika samo pokazala u pravom svijetlu mračne desničarske snage okupljene oko Jobbika.
Kertesov roman “Čovjek bez sudbine” objavljen je svojevremeno u ediciji Vijesti posvećenoj dobitnicima Nobelove nagrade za književnost.
Bonus video:
