Pod andrićevskim naslovom “Nešto od ljudske istine”, metaforično podsjećajući da je suština svake umjetnosti prije svega ljudskost i istina, ali i sugerišući publici šta će biti neke od glavnih tema kojima će se ove godine baviti u selekcijama svog Dramskog, Književnog, Muzičkog i Likovnog programa, nakon 52 dana završen je XXVIII festival Grad teatar.
I mada je u svojoj višedecenijskoj istoriji zabilježio i neke potpuno briljantne trenutke u svim segmentima svojih programa - učešće takvih svjetskih umjetnika čije ime već samo po sebi predstavlja kulturni događaj, za ovogodišnji festival se sa sigurnošću može reći, i kada je riječ o ocjeni stručne javnosti, prisustvu publike i pažnje medija, da je jedno od najboljih izdanja Grada teatra. Po riječima Blaža Radomana, v.d. direktora Grada teatra, XXVIII festival uspješno je realizovan, tako da je festival i ovog ljeta opet bio centar kulturnih ljetnjih događanja ne samo u Budvi, nego i u Crnoj Gori.
- Došao sam na ovu funkciju kada je festival već počeo, da bih se što bolje, kvalitetnije i brže upoznao sa načinom njegovog funkcionisanja onda kada je u toku, iako je program već bio koncipiran i selekcije završene. Moje učešće u njegovoj organizaciji je u tom smislu što je Gradu teatru već godinama bio potreban direktor, neko ko će obezbjeđivati novac, a sredstava za kulturu je, nažalost, sve manje, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Ovogodišnji festival, sa svim programima i svim pripadajućim pratećim troškovima imao je budžet od četiri stotine pedeset hiljada eura, koje je dobio od Opštine Budva, koja je njegov osnivač. Po konkursu Ministarstva kulture Crne Gore na kome je učestvovao, Grad teatar je dobio još dvadeset hiljada eura. Kao neko ko se u Gradu teatru sada bavi menadžerskim poslom, želim da naglasim da ću, čim zaokružimo ovogodišnji festival, krenuti da se borim da budžet za programski dio festivala od Opštine Budva bude veći. Zahvaljujem se na finansijskoj podršci crnogorskog Ministarstva kulture, a zbog činjenice da je i ove godine festival bio vrlo uspješan, i da je, kako su čak javno ocjenili neki kulturni kritičari imao jedno od svojih najboljih izdanja, mi ćemo opet aplicirati da Grad teatar dobije svoje mjesto na listi festivala od nacionalnog značaja, jer smatramo da mu to i pripada. Skoro trideset godina, što nije mali jubilej, Grad teatar je vrlo ozbiljno i ambiciozno gradio i čuvao svoj koncept elitističkog kulturnog događaja, zbog čega je danas na ovim prostorima, ali i u inostranstvu, prepoznat kao najveći brend crnogorske kulture, da ne govorimo o mnogim godinama kada je bio i najznačajniji nosilac čitavog kulturnog života Crne Gore. Mislimo da ga te činjenice, uz sve one vrhunske svjetske umjetnike koji su stajali pred publikom Grada teatra, i četrdeset osam Sterijinih nagrada koje je dobio za svoje pozorišne produkcije, svakako preporučuje da bude festival od nacionalnog značaja. Takva odluka Ministarstva kulture Crne Gore pomogla bi da Grad teatar dođe i do nekih drugih važnih finansijera i sponzora, ali i nekih konkursa u inostranstvu, i nadamo se da će imati sluha i da će nam pomoći u tome. Jer, svi zajedno radimo na jednom istom zadatku - da prostor Crne Gore što više afirmišemo kao značajno mjesto za kulturu, otvoreno za sve najbolje umjetničke stvaraoce, na kome se prezentuju vrhunski umjetnički dometi - kaže Blažo Radoman.
Ono što je takođe važno za priču o ovogodišnjem festivalu, kako ističe, jesu četiri koprodukcije koje su izuzteno vriednovane od stručne javnosti.
- Grad teatar je premijerno prikazao projekte “Amadeus“ Pitera Šafera, u adaptaciji i režiji Dore Ruždjak - Podolski, svoju koprodukciju sa HDK “Gavela“ iz Zagreba i Hartefakt fondom iz Beograda, “Don Žuana“ u koreografiji Maše Kolar, koprodukciju sa Bitef teatrom iz Beograda i festivalom Riječke ljetnje noći, “Prokletu avliju“ po djelu Iva Andrića, u koreografiji Dane Rutenberg i režiji Nebojše Bradića, koprodukciju sa NP iz Beograda i Nacionalnom fondacijom za igru iz Beograda Aje Jung, i “Tri sestre“ Čehova u adaptaciji i režiji Ane Vukotić i Slobodana Milatovića, koprodukciju sa Festivalom internacionalnog alternativnog teatra - FIAT iz Podgorice i JU “Zahumlje“ iz Nikšića. Pored vrhunskog kvaliteta, ove predstave dokazuju da Grad teatar nastavlja svoju misiju - regionalnu saradnju, koja datira još iz vremena devedesetih godina, kada na ovim prostorima nije bilo nikakve komunikacije, pa ni kulturne, kao i misiju afirmisanja crnogorskih umjetnika i crnogorske kulture. Uz dva izuzetna reperezenta crnogorskog pozorišta, kakavi su Slobodan Milatović i Ana Vukotić, u predstavi “Tri sestre“ igra potpuno mlada crnogorska ekipa glumaca koja je nedavno izašla sa Akademija, a postigla je veliki uspjeh na festivalu. I u drugim segmentima programa, od Književnog, Muzičkog, Likovnog, predstavljeno je gotovo sve najbolje što se u prethodnoj godini pojavilo na kulturnoj sceni Crne Gore.
Dugogodišnji direktor Grada teatra, koji je od ovog ljeta na funkciji v.d. umjetničkog direktora, Merin Smailagić, pored toga što kaže da je ovogodišnji festival, u svim svojim segmentima dokazao svoju reputaciju kulturnog brenda, i to ne samo u okvirima Crne Gore, jer se danas u inostranstvu smatra brendom sa ovih prostora, ističe značaj Grada teatra i u drugom smislu.
- Ovaj festival jeste jedinstvena prilika da se određene regionalne produkcije koje su ostavile trag umjetničkih sezona na svojim matičnim scenama sretnu na jednom mjestu, jeste prilika da se pokažu najbolja književna djela i njihovi autiri, da čujemo najeminentnije muzičare i vidimo atrakativne i cjenjene likovne umjetnike, da predstavimo najbolji koncept sopstvenih produkcija. Ali, ta gostovanja i naša produkcija su mnogo značajnija od puke informacije šta je to bilo najbolje što je izazavalo pažnju ili interes javnosti ili umjetničkih selektora, zbog toga što je to prilika da se na jednom mjestu, unutar jednog festivala, rezimiraju teme koje su okupirale umjetnike iz regiona, iz Crne Gore ili inostranstva u protekloj sezoni. U tom smislu, u Budvi smo pokazali mnoga djela, i čuli mnoge značajne umjetnike koji su u fokusu ovdašnje javnosti. Od, recimo, trenutno vodećih reditelja u regionu, Olivera Frljića, Dina Mustafića, Dore Ruždjak Podolski, Borisa Liješevića, do Vide Ognjenović, Kokana Mladenovića, Nebojše Bradića, Ane Vukotić, Slobodana Milatovića... Na našim scenama radili su i vodeći koreografi, od izraelske koreografkinje Dane Rutenberg, do Sonje Vukićević, Maše Kolar, Rosane Hribar i Gregora Lušteka. Izuzetan Književni program doveo je na Trg pjesnika planetarno poznatog filozofa Srećka Horvata, najznačajnijeg izraelskog pisca, pjesnika Amira Ora, vodećeg pisca iz regiona Miljenka Jergovića, prošlogodišnjeg laureata naše Nagrade “Stefan Mitrov Ljubiša“, najmarkantnijeg crnogorskog pisca Balšu Brkovića, istoričarku književnosti Žanetu Đukić Perišić, do Slobodana Slovinića koji je otvorio ovogodišnji Trg pjesnika, Božene Jelušić sa predavanjem posvećenom stogodišnjici rođenja Mihaila Lalića, Nikole Malovića, Branke Bogavac, mladog crnogorskog pisca Nikole Nikolića...
Smailagić izdvaja i izuzetne virtuoze koji su ovogodišnji Muzički program Grada teatra, realizovan u saradnji sa Muzičkom akademijom sa Cetinja, učinili relevantnim i u nekim svjetskim okvirima.
- U crkvi Santa Marija nastupali su izvođači čiji su koncerti događaji i u velikim svjetskim dvoranama, poput violiniste Jaroslava Nadrzickog, pijaniste Vladimira Viardoa, violončeliste Aleksandra Rudina, orekstra “Ipolitov - Ivanov“, kazao je Merin.
Uskoro planovi i razgovori za naredni predjubilarni festival
Precizna statistika XXVIII Grada teatra biće objavljena za nekoliko dana, a nakon toga, po riječima Smailagića, vrlo brzo će biti započeti planovi i razgovori za naredni festival, koji će imati i obilježje “predjubilarnog“.
- Planovi su vrlo ambiciozni, u svakom segmentu, od toga da Grad teatar postane nosilac kulturnog života Budve tokom cijele godine, do toga da dio Direkcije festival možda dobije novi, reprezentativniji prostor. Ako uporedimo sa, nama najbližim fetsivalom i po konceptu, i po kvalitetu, Dubrovačkim ljetnjim igrama, njegove glavne kancelarije nalaze se na Stradunu. Na vratima iznad ulaza nalazi se grb Dubrovnika, a sa strane su postavljene hrvatska i dubrovačka zastava, što odmah skreće pažnju koliko ovaj grad i država Hrvatska drže do svog festivala, i kakvu mu reputaciju daju.
Preglasna muzika je i dalje glavni neprijatelj festivala
Primjedba koja se, po riječima Blaža Radomana može uputiti festivalu jeste preglasna muzika, koja je i ovog ljeta uzurpirala igranje predstava i Književni program na Trgu pjesnika.
- I pored toga što Grad teatar ima odličnu saradnju sa Komunalnom policijom, preglasna muzika iz okolnih kafića bila je naš glavni neprijatelj, zbog čega smo čuli i brojna negodovanja umjetnika koji su gostovali na festivalu. Opština Budva, koja ulaže novac u festival i želi da on bude što kvalitetniji, trebalo bi da pomogne da svi zajedno ovaj problem rješimo sistemski i trajno - da muzike bude, ali da ne ometa izvođenje predstava, a to je period od 22 sata do, najkasnije, ponoći, kada mora da bude malo tiša, kako se glumci na sceni ne bi nadmetali sa okolnim kafićima - objašnjava Blažo Radoman.
Bonus video:
