Čitalačka kultura u Crnoj Gori je prosječna za današnje vrijeme, a broj članova Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" godinama se smanjuje, ocijenila je bibliotekarka savjetnica te ustanove, Milenija Vračar.
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan pismenosti 8. septembar, u cilju ukazivanja na važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva.
Prema riječima Vračar, broj članova Nacionalne biblioteke opada, dok je vrijeme zadržavanja u čitaonicama kraće.
"Povećano je korišćenje usluga skeniranja, kopiranja i fotografisanja u skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima i Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja bibliotečko-informacione građe", kazala je Vračar agenciji MINA.
Ona je dodala da Biblioteka ima godišnju, mjesečnu i trodnevnu članarinu, a da je dnevno u prosjeku posjeti deset korisnika.
"Osim individualnih, naši korisnici su i druge biblioteke iz države i inostranstva, koje putem međubibliotečke pozajmice posuđuju literaturu za svoje korisnike", pojasnila je Vračar.
Ona je kazala da je uzajamni elektronski katalog i katalog Nacionalne biblioteke prošle godine imao više od 250 hiljada pregleda.
"Nacionalna biblioteka posjeduje oko dva miliona primjeraka bibliotečke građe, monografskih, serijskih publikacija i posebnih zbirki", navela je Vračar i dodala da se najviše koristi literatura iz oblasti istorije, prava, književnosti, lingvistike, arhitekture i likovnih umjetnosti.
"Koriste se i serijske publikacije, međuratne crnogorske novine i eks-jugoslovenske dnevne novine, stručni časopisi, zbornici dokumenata i univerzitetski udžbenici", rekla je Vračar.
Ona smatra da pojava elektronskih knjiga ne umanjuje značaj štampanih knjiga, već da se radi o različitim načinima čitanja, istraživanja i obezbjeđivanja potrebnih informacija.
Na pitanje koliko je čitalačka kultura u Crnoj Gori razvijena, Vračar je odgovorila da je vjerovatno prosječa za današnje vrijeme i prostor.
"Sudeći prema našim korisnicima više interesovanja za čitanje pokazuje starija generacija", kazala je Vračar.
Ona je dodala da se u Nacionalnoj biblioteci sva bibliotečka građa koristi u njenim čitaonicama, a da su korisnici većinom istraživači, naučni radnici i studenti.
Prema riječima Vračar, broj formalno pismenih ljudi i onih koji posjeduju razne diploma mnogo je veći nego u drugoj polovini XX vijeka, ali da pismenost podrazumijeva neke druge i ozbiljnije sadržaje.
"Pismenost, obrazovanje i primjena učenog, što ne znači i usvojenog sadržaja, zavisi od kvaliteta obrazovanja, odnosno nastave počev od osnovnog obrazovanja pa dalje", smatra Vračar.
Ona je zaključila da sve počinje od školskog obrazovanja, koje podrazumijeva kvalitet programa, njihove interpretacije, stručnosti i zainteresovanosti nastavnog kadra, ali i kvalitet udžbenika.
Bonus video:
