U cilju promocije kandidature za predsjednika Svjetske šahovske federacije (FIDE), jedna od ikona drevne igre, Gari Kasparov, danas je završio dvodnevnu posjetu Crnoj Gori.
A domaćin, Šahovski savez Crne Gore, učinio je da ni 13. svjetski šahovski prvak, uprkos globalnoj popularnosti, ne ostane imun na tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo. Šahovska tabla sa turnira „Nikšić 1983”, na kojoj je Kasparov pobijedio u konkurenciji najboljih šahista toga vremena, dočekala je velikog sportistu na otvaranje konferencije za novinare u hotelu “Podgorica”.
"Dirnut sam duboko. Neka takmičenja i mjesta ostavila su neizbrisiv trag u mom sjećanju, a Herceg Novi i Nikšić u njima zauzimaju posebna mjesta. Zahvalan sam ŠSCG koji je donio ovaj sto da me podsjeti na jedan od najvažnijih događaja u mojoj karijeri. Ta pobjeda u Nikšiću u najjačoj konkurenciji praktično mi je omogućila da se borim za titulu prvaka sa Anatolijem Karpovom".
"I ja vjerujem u dobre predznake, a ovaj šahovski sto je dobar predznak u borbi za prvog čovjeka FIDE. Predočio sam kandidaturu ŠSCG i predsjednici Angelini Vuković, a šah u Crnoj Gori ima korijene i tradiciju na kojoj ćemo uspostaviti dugoročnu saradnju. Ključno je da šah bude dio obrazovnog sistema, Crna Gora u tome ima jedinstveno iskustvo i novi projekat koji želim da podržim", kazao je Kasparov na konferenciji za novinare kojoj su prisustvovali predsjednica ŠSCG Angelina Vuković i predsjednik COK-a Dušan Simonović.
Podatak da je u prvom napadu na titulu prvaka svijeta gubio od Karpova sa 5:0, a ipak je stigao do titule, donio je Kasparovu svjetsku slavu.
"I sada nakon 30 godina ne znam kako sam uspio. Šanse za tako nešto su jedan naprama milion, a dobio sam i to je teško shvatiti. Mislim da sam našao algoritam, učio iz poraza iz meča u meč. I odlučnost, nikada nijesam odustajao. I nijesam ni prerano završio igračku karijeru, jer se ne sudi o godinama igranja već o doprinosu. Moj je poznat, jer sam agresivnom i borbenom igrom prekinuo taj niz osvajanja titula taktičkim nadmudrivanjima sa puno remija".
"Da ova, preko 1.500 godina stara igra ima budućnost i može da napreduje demonstrira i sadašnji prvak Magnus Karlsen. Kada me je napustila ta “glad” za pobjedom ja sam prekinuo, ali nijesam napustio šah već sam krenuo u poduhvat njegovog napretku. Suština mojeg programa “Šest poteza do pobjede” je iskorijeniti korupciju u FIDE, jer samo tako možemo privući velike korporacije u vidu sponzora. Osim toga, treba ohrabriti inicijativu i više uključiti nacionalne saveze, koji sada samo služe da uplaćuju visoke kotizacije za FIDE", naglasio je akter najvećeg šahovskog preokreta u istoriji.
Kasparov, za razliku od protivkandidata Kirsana Iljumžinova, aktuelnog predsjednika FIDE u prošlomjesečnoj posjeti Crnoj Gori, nije krio da je razlog dolaska njegova kandidatura.
"Želim da ohrabrim federacije a ne da ih sputavam, da smanjim te astronomske kotizacije i zahvaljujući korporacijama koje me podržavaju da ih ukinem za dvije godine. Želim da se uradi revizija ugovora u FIDE, koji su sada nedostupni. Smatram da imam šansu za pobjedu, jer iza mene stoje “Kasparov fondacije” sa pet kontinenata, ali i privatni sponzori. I za razliku od 2010. godine kada je Karpov išao sam u kandidaturu, sada su izbori u Norveškoj i neće biti isključeni mikrofoni kao u Ksanti Mansisku".
"Treba iskorijeniti taj sistem uticaja aktuelnog ruskog režima na korupciju u upravljanju FIDE. Mi se ne možemo trkati sa atraktivnošću fudbala, košarke ili tenisa na velikim ekranima, ali imamo prednost na malim, u mobilnoj telefoniji neuporedivo je lakše pratiti šahovske turnire, ramjenjivati informacije i igrati šah, što da ne", istakao je Kasparov.
Iz Nikšića u zvijezde
Na istorijskom šahovskom stolu sa figurama iz tada najprestižnijeg turnira u svijetu „Nikšić '83”, stajala je i Monografija, istorijske fotografije, ali i poredak, koji je svjedočio da je u konkurenciji tri bivša svjetska prvaka pobijedio tada 20-godišnji Gari Kasparov.
Šahovska ikona je uz pomoć našeg najmlađeg velemajstora Nikole Đukića pokušavala da na crno-bijeloj fotografiji razazna rivale sa turnira odigranog od 24. avgusta do 13. septembra 1983. godine. Svaki igrač morao je odigrati i simultanku u drugom mjestu, a Kasparova je zapalo Igalo.
"Da, da tu sam sa Petrosjanom!", oduševljeno je uskliknuo Kasparov.
Na turniru su igrali i Talj, Spaski, Ljubojević, Gligorić, Ivanović, Sejravan, Timan, Majls, Larsen, Portiš, Nikolić, Anderson i Saks.
Od tadašnje elite nije bilo samo Korčnoja i Karpova.
"Svako vrijeme imalo je svoje zvijezde i nemoguće je reći ko je najbolji. Lično, učio sam od svih najvećih prije mene, ali za učitelja smatram MIhaila Botvinika. On me je naučio kako analizirati i izgraditi se na velikim partijama", zaključio je Kasparov.
Bonus video:
