Nova svjetska studija u kojoj je učestvovalo stotinjak istraživača iz različitih institucija, analizirala je podatke više od 1000 istraživanja o alkoholu, zatim izvore podataka i slučajeve smrti i invaliditeta iz 195 zemalja između 1990. i 2016. godine.
Ovo istraživanje, objavljeno u Lansetu, potvrdilo je da pijenje alkohola bez obzira na količinu dovodi do lošijeg zdravlja. Dok vas čašica vina tu i tamo neće ubiti, rizik od smrtonosnih zdravstvenih problema, poput nekoliko vrsta karcinoma, moždanog udara, zaraznih bolesti, samopovređivanja i saobraćajnih nezgoda, češći je kod onih koji piju alkohol.
Naime, ispijanje vina i piva glavni je faktor rizika od invaliditeta i ranog umiranja za osobe između 15 i 49 godina u 2016. godini, što je dovelo do 2,8 miliona smrtnih slučajeva na globalnom nivou. To znači da je najbolje izbjeći i tu jednu čašu vina.
Prenosimo vam 10 bolesti kojima su podložnije osobe koje piju alkohol.
Depresija
"Naravno, alkohol će prvobitno da učini da se osjećate dobro. Međutim, kako vaše tijelo razrađuje hemikalije koje se nalaze u alkoholu, ravnoteža neurotransmitera koji stabilizuju raspoloženje mozga može da se poremeti", kaže Rej Lebeda, stručnjak za porodičnu medicinu iz Zdravstene ljekarske asocijacije u Orlandu. Kratkoročno, ovo može da vam, podstakne odlično raspoloženje, ali vremenom zapravo uzrokuje da se vaše moždane ćelije smanjuju, što može da izazove probleme poput depresije.
Gubitak pamćenja i demencija
Neurotransmitori se ne bore samo sa vašim raspoloženjem. Oni mogu dovesti do kratkotrajnog gubitka memorije (zamračenje zbog prevelike količine alkohola) i dugoročnih kognitivnih problema, uključujući demenciju, upozoravaju stručnjaci. Jedna francuska studija, koja je proučavala više od million odraslih osoba, otkrila je da je među 57.000 slučajeva rane početne demencije gotovo 60 posto povezano sa hroničnom konzumacijom alkohola.
Gojaznost
Jedan od najjednostavnijih načina da održite težinu je izbjegavanje alkohola. Istraživanja pokazuju da unos alkohola može biti faktor rizika za gojaznost, naročito kada ga pijete redovno. Zašto? Za većinu nas, alkohol je samo izvor dodatnih kalorija. Stručnjaci znaju da kada pijemo, obično ne jedemo manje. Osim toga, čak i nekoliko pića mogu da podstaknu da jedete više nego što biste trijezni.
Masna jetra
Jetrin posao je da metabolizuje hranjive materije iz onoga što jedemo i pijemo. Međutim, ako previše pića opterećuje jetru, dolazi do nakupljanja masti.
"Višak masnoća taloži se ćelijama jetre, gdje se akumulira u obliku masne bolesti jetre", objašnjava dr Duhejni. Sve ove dodatne masnoće mogu da povećaju rizik od upalnih stanja kao što je alkoholni hepatitis. To takođe može da dovede do ciroze kad jetra ne može da obavlja svoj posao i zapravo počinje da propada.
Rak
Alkohol stvara rizik za određene vrste raka, uključujući rak dojke, jetre, usta i grla. Ustvari, kad su istraživači pratili navike pijenja i rizik od raka na više od milion žena, otkrili su da je do 13% slučajeva raka vezano za konzumaciju alkohola. Koja je veza? Kada se alkohol razgrađuje u tijelu, pretvara se u otrovnu hemikaliju nazvanu acetaldehid. Acetaldehid može da ošteti DNK i proteine u tijelu, pa da uzrokuje oštećenje vaših ćelija, objašnjava dr Lebeda. Alkohol takođe stvara slobodne radikale koji uzrokuju oksidaciju ćelija. To ponekad može da dovede do toga da zdrave ćelije nekontrolisano rastu i postaju kancerogene, kaže dr. Lebeda.
Visok krvni pritisak
Unošenje alkohola u tijelo signalizira oslobađanje hormona stresa koji uzrokuje stezanje krvnih sudova i privremeno stvara visok krvni pritisak. Tokom vremena, ovo sužavanje čini vaše krvne sudove jačim i manje elastičnim, što može da uzrokuje visok krvni pritisak na duge staze.
Kardiomiopatija
Vremenom, pijenje velike količine alkohola može da uzrokuje slabljenje srčanih mišića. Ovo stanje, nazvano alkoholna kardiomiopatija, otežava vašem srcu pumpanje krvi po cijelom tijelu. To može da dovede do umora, problema s disanjem, oticanja u nogama i stopalima i nepravilnog rada srca. Takođe, može da uzrokuje oštećenje organa i zatajenje srca.
Pankreatitis
Stanje tijela obilježeno teškom upalom može dovesti do dijabetesa i raka gušterače, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka. Prekomjerna konzumacija alkohola nije jedini krivac, ali to će stvoriti veći rizik. To je zato što piće ometa normalnu funkciju gušterače, uzrokujući da organ luči probavne enzime iznutra umjesto da ih šalje do tankog crijeva.
HIV
Pijenjem ne možete da zaradite HIV, naravno. Ali, zapamtite, to može da potisne vaš imuni sistem i učini vas sklonijim infekcijama. Dakle, ako se uključite u rizično ponašanje, kao što je nezaštićeni seks s višestrukim partnerima, ili pak intravensko korišćenje droga, teški pad imuniteta može da stvori veći rizik od zaraze. Takođe, nakon što obolite, može da se razvije brže nego kod nekoga ko nije sklon alkoholu.
Moždani udar
Čak i ako je vaše srce zdravo, znatno ćete da povećate vjerovatnoću od moždanog udara ako mnogo pijete. Naime, jedna studija je utvrdila da muškarci koji popiju više od šest pića dnevno, a žene više od četiri, imaju gotovo 40 posto veći rizik od moždanog udara u poređenju sa onima koji nikada ne piju. Stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto alkoholizam stvara rizik od moždanog udara, ali vjerovatno je to povezano sa visokim krvnim pritiskom, što je glavni uzrok moždanog udara.
Pneumonija i tuberkuloza
Alkohol potiskuje vaš imuni sistem ometajući sposobnost vašeg tijela da napravi bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija. U kratkom roku, to vam može stvoriti slabiji imunitet. Dugotrajno može da dovede vaš imuni sitem do tačke gdje postaje osjetljivije na ozbiljne zarazne bolesti, objašnjava dr Duhejni. To može da uključi upalu pluća, pa čak i tuberkulozu, potencijalno opasnu bakterijsku infekciju koja obično utiče na pluća, prenosi Zdrava krava.
Bonus video:
