Pun Mjesec – nije ni čudo što ljudi ne mogu da spavaju. U to mnogi vjeruju, ali jedna nedavno objavljena studija raskrinkava mit o nemirnim noćima punog Mjeseca. Za razliku od nekih prethodnih studija, naučnici minhenskog Instituta za psihijatriju „Maks Plank“ nisu bili mogli da dokažu vezu između sna i mjesečevih faza.
Istraživanje objavljeno u časopisu „Savremena biologija“ zasniva se na već postojećim podacima o snu ukupno 1.265 učesnika tokom 2.097 noći.
„Nakon što smo tu veliku količinu podataka obradili, nismo mogli da potvrdimo rezultate ranijih istraživanja“, kaže koautor studije, neurolog Martin Dresler.
„Nismo mogli statistički da utvrdimo odnos između ljudskog sna i faze Mjeseca.“
Svjetlost, a ne Mjesec
Druge studije, sa mnogo manje učesnika, dokazale su uticaj Mjeseca na spavanje. Dresler i njegove kolege istraživali su dalje. Naišli su na studije koje, kao i oni, nisu mogle da utvrde uticaj Mjeseca. Ali one često nisu bile objavljene. Istraživači koji bi ipak otkrili vezu, to bi i objavili. Ponekad su to bili i slučajni pogoci, zbog male grupe ispitanika. Jednom je, recimo, u grupi čiji san je ispitan pod punim Mjesecom, bilo naročito mnogi starijih ljudi – a oni i onako lošije spavaju od mlađih. Zato je izgledalo da se mit potvrdio.
Ako zaboravimo pun Mjesec, postoje drugi, dokazani efekti koji remete san: ekstremna toplota, previše alkohola ili nikotina
"Nesporno je da postoji ta subjektivna komponenta, to jest da ima ljudi koji osjećaju da lošije spavaju kada je pun Mjesec. Trebalo bi dodatno razjasniti da li postoje ljudi koji osjetljivije reaguju na mjesečeve faze od drugih.“
Pun Mjesec donosi više svjetlosti i većini ljudi zapravo to utiče na san.
"Svjetlost sprečava lučenje melatonina i time remeti san“, objašnjava Vijater.
Toplota, alkohol i nikotin
Ako zaboravimo pun Mjesec, postoje drugi, dokazani efekti koji remete san: ekstremna toplota, previše alkohola ili nikotina. Takođe, fizičke i mentalne bolesti mogu biti razlozi za poremećen san. Ali i obrnuto: „Za mnoge somatske bolesti i većinu psihijatrijskih oboljenja, poremećaj san je faktor rizika“, kaže Dresler.
To se odnosi na anksioznost, šizofreniju ili depresiju, a kada je reč o fizičkim oboljenjima – na kardiovaskularne bolesti. Pored toga, postoje indicije da ljudi u industrijalizovanim zemljama sve manje spavaju: stres na poslu, prekomjerna stimulacija, sve više opcija za zabavu…
Vijater takođe vidi rizike za zdravlje i u razvoju društva. „Osvjetljenje i buka noću, rad u smjenama, internet aktivnosti koje zbog globalizacije traju do kasno u noć, ali i aktivnosti u slobodnom vremenu koje čovjeka lišavaju sna i privatne multimedijalne noćne aktivnosti.“
I još nešto – naučnici nisu primijetili da se čovjek navikava na manje sna, ili da iz toga izvlači neku korist za sebe. Većini ljudi i dalje je potrebno sedam do osam sati sna, iako je prema riječima stručnjaka, nekima dovoljno i pet do šest časova.
Brojanje ovaca
Inače, prije izvjesnog vremena, jedna studija je demantovala još jedno vjerovanje: da brojanje ovaca pomaže da se zaspi. Njujork tajms prenosi da su naučnici sa Univerzitetu u Oksfordu u različitim test-grupama istraživali metode za što brže padanje u san. Rezultat: ako je neko brojao ovce ili razmišljao o nečemu, trebalo mu je duže da zaspi nego kada je zamišljao opuštajuću scenu, na primjer na plaži ili pored potoka. Sa konkretnim, prijatnim slikama zaspao bi u prosjeku 20 minuta ranije. Brojanje ovaca su ispitanici doživjeli kao prilično naporno i povrh toga monotono. Savjet istraživača sa Oksforda zato glasi: ne broj ovce, već misli na nešto lijepo, piše Dojče vele.
Galerija
Bonus video:
