Suđenje bivšem menadžmentu CKB banke odloženo je za 16. septembar, jer odbrana okrivljenih nije stigla da prouči više od 4.000 stranica predmeta koje su im iz tužilaštva tek nedavno dostavili.
Advokat Goran Rodić zbog toga je zatražio i izuzeće tužilaca - Marije Raspopović, Vojislava Grujića, Đurđine Ivanović i Veselina Vučkovića, jer, rekao je, sumnja u njihovu nepristrasnost.
Odbrana je okrivila tužilaštvo zbog neblagovremenog dostavljanja spisa, čime su ih “onemogućili da se pripreme za glavni pretres”.
Tužiteljka Raspopović kazala je da ne shvata da li je Rodić podnio krivičnu prijavu ili zahtijevao izuzeće, rekavši da je tužilaštvo u tom predmetu postupalo profesionalno.
Sutkinja Ana Vuković najavila je da će spise predmeta dostaviti vrhovnom državnom tužiocu koji će odlučiti o zahtjevu za izuzeće.
Rodić je, obrazlažući zahtjev za izuzeće, podsjetio da je 25. decembra 2012. donijeta naredba za sprovođenje istrage protiv Milke Ljumović, Bose Tatar, Dubravke Pavićević, Jelice Petričević, Veliše Radunovića i Gorice Vujisić, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili više krivičnih djela zloupotreba ovlašćenja u privredi.
On je rekao da su advokati Ljumovićeve i Tatareve u više navrata pisanim, ali usmenim zahtjevima, počev od 27. decembra 2012., tražili uvid i kopiranje spisa i dokaza u predmetu.
“Tako je 30. januara 2013, braniocima uručeno samo 30 dokumenata, a ukupno 53 stranice. Zatim, 18. 03. 2013. braniocima su dostavljeni zapisnici o saslušanju šest okrivljenih. I nakon dostavljanja materijala, više puta smo od tužioca, od januara do aprila 2013. godine, usmeno zahtijevali dostavu dokaznog materijala. Odgovor tužioca uvijek je bio isti - dobili ste sve dokaze koje posjeduje i tužilac”, naveo je Rodić.
On je istakao da im je 26. februara 2014. uručen nalaz vještaka - knjigovodstveno-finansijsko vještačenje i 18 zapisnika o saslušanju svjedoka, sačinjenih tokom izviđaja u periodu od 17. 10. do 20. 12. 2012. godine.
“Iz uručenog nalaza, vidi se da su vještaci detaljno popisali kompletnu dokumentaciju koja im je dostavljena u spisu, a koja je bila predmet njihovog vještačenja. Ove spise vještaci su primili 30. 10. 2013. godine. Iz popisa spisa koji su sačinili vještaci, evidentno je da su raspolagali sa iskazima svjedoka i ogromnom količinom pisanih dokaza. Kao branioci okrivljenih, iz navedenog smo utvrdili da smo uskraćeni za najveći dio dokaznog materijala i nezakonito onemogućeni da zajedno sa našim branjenicima adekvatno pripremimo odbranu i učestvujemo u postupku istrage”.
Advokat je dodao da su 27. februara tužiocu podnijeli zahtjev da im se uruče svi spisi-dokazi koji su bili predmet vještačenja...
“Pošto tužilac nije reagovao, 6. marta od sudije za istragu zatražili smo da donese rješenje kojim će odbrani dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa. Sudija za istragu već narednog dana donio je rješenje... U rješenju je konstatovao da tužioci, braniocima bez ikakvih opravdanih razloga selektivno, odnosno dozirano daju spise, te da uskraćivanje braniocima razmatranja i kopiranja spisa koji služe kao dokaz nema zakonskog utemeljenja. Tužilaštvo se nije žalilo na rješenje sudije za istragu, već da bi izbjeglo njegovo sprovođenje, hitno, istog dana 07. 03. 2014. godine predaje optužnicu u Viši sud”.
“Najveći dio dokaznog materijala tužilaštvo je imalo u posjedu od septembra 2012. godine, dok je manji dio dokumentacije dobilo krajem iste godine i do marta 2013. Ta činjenica nedvosmisleno ukazuje na namjeru tužilaca da, zloupotrebljavajući službeni položaj, drastično krše imperativne odredbe Ustava, ZKP-a, Zakona o državnom tužilaštvu, Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda, Pravilnika o unutrašnjem poslovanju državnog tužilaštva i Etičkog kodeksa državnih tužilaca. Te činjenice ukazuju na namjeru tužilaca da, uskraćujući svjesno okrivljenima pravo na odbranu, po svaku cijenu izvedu okrivljene pred sud. Zbog toga su krili od okrivljenih i njihovih branilaca dokazni materijal i izjave svjedoka, da isti ne bi aktivno učestvovati u istrazi i ostvarivali zakonsko pravo na odbranu”, saopštio je Rodić.
Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović, optužila je šest bivših menadžera u CKB-u da su, navodno, u periodu od 2005. do 2007. zloupotrijebili službeni položaj i toj banci nanijele štetu od 6.922.630 eura.
Optuženima se na teret stavlja da su odobravali kredite i davali garancije firmama - 'Dafin' iz Luksemburga, 'Cattaro Investments', 'Acapulco' iz Podgorice, 'Trade Čavor' iz Kotora, 'Holder Broker diler' iz Podgorice, 'Ocean Gold', bez bilo kakvih sredstava obezbjeđenja i bez garancija. Tužilac smatra da je bivše rukovodstvo banke na taj način vlasnicima tih firmi pribavilo protivpravnu korist, a CKB oštetilo za oko 6.922.000 eura, jer krediti i garancije nijesu vraćeni, tako da se banka nije mogla ni prinudno naplatiti.
Čekamo da na sud prebacite kompletnu krivicu
”Određeni mediji su protiv okrivljenih Ljumovićeve i Tatareve tokom istrage provodili neviđenu hajku i njihovo razapinjanje u javnosti, s ciljem da se unaprijed u javnosti stvori utisak o njihovoj krivici.
Imajući u vidu intenzitet, upornost i vremensko trajanje nezakonitog postupanja tužilaca u ovom postupku, može se zaključiti da su bili na istom zadatku sa tim medijima - vršenja pritiska na sud sa unaprijed donijetom presudom o krivici optuženih.
Tako bi se, ne prvi put, u slučaju donošenja oslobađajuće presude, ’krivica’ za takav ishod prebacivala na sud”, naveo je advokat Goran Rodić u obrazloženju izuzeća tužilaca.
Bonus video: