Prvi svjetski rat, čija se stogodišnjica obilježava ove godine, rezultirao je i brojnim knjigama u kojima su neki od njegovih sudionika literarno obrađivali svoje traume s bojišta. Tportal donosi zanimljiv pregled najvažnijih proza o Prvom svjetskom ratu, nakon kojega je rat kao fenomen zauvijek izgubio auru časti, čemu su svoj doprinos dala i djela koja su autentično prikazala njegove strahote.
Da je stota godišnjica izbijanja rata aktuelizovala mnoge aspekte do tada najvećeg vojnog sukoba u istoriji, potvrđuju brojne polemike o uzrocima, licitiranja sa krivicom, propitivanje stvarnog značaja nekih pojedinaca, a uslijedile su i mnoge pozorišne predstave, kao i romani - srpski pisac Aleksandar Gatalica je svojim romanom "Veliki rat" ne samo pokupio gomilu književnih nagrada, već i respektabilan broj prevoda.
Zagrebački Tportal, sa potpisom Gordana Duhačeka, predložio je jednu moguću listu važnih romana koji donose duh vremena od prije jednog vijeka.
"Džonije krenuo u rat", američkog scenarista i pisca Daltona Trumboa, knjiga je koja nema namjeru biti suptilna u onome što čitatelju poručuje. Trumbo rat vidi kao najveće i najgore zlo, u kojemu se uništavaju ljudski životi nezavisno od toga preživi li se front ili ne. Johnny iz naslova zarobljen je u bolničkom krevetu, sav u zavojima, bez kontrole nad vlastitim tijelom, kojega je pola ionako amputirano, ostatak čovjeka čija sudbina upozorava da je rat pakao. "Džonije krenuo u rat" moćna je antiratna knjiga, a u Hrvatskoj je nedavno objavljena u prevodu Daše Drndić i izdanju Šarenog dućana. U Tromboovom romanu - koji je on pretvorio i u potresan film - Prvi svjetski rat mehanički je stroj za ubijanje, o kojemu sve govore posljedice na Džonijevom tijelu pa ne čudi što se naslovnom liku smrt čini kao jedini spas.
Najpoznatiji roman o Prvom svjetskom ratu svakako je "Na zapadu ništa novo" njemačkog pisca Eriha Marije Remarka, koji je doduše na frontu proveo tek desetak dana, ali to je bilo dovoljno za sakupljanje ideja o knjizi koja će realistično prikazati klaonicu rovovske borbe. "Na zapadu ništa novo" postao je međunarodni bestseler pa i holivudski film nagrađen Oskarom te lansirao Remarkovu spisateljsku karijeru, u kojoj je uslijedilo još romana slične tematike. Remark je prikazao svakodnevicu rovovskog rata Njemačke i Francuske pledirajući za humanističke ideale pa ne čudi što je Hitler posebno mrzio "Na zapadu ništa novo".
Ništa manje uspješan u komercijalnom smislu nije bio ni hit budućeg nobelovca Ernesta Hemingveja "Zbogom oružje", čija je radnja smještena na italijanskom ratištu u Prvom svjetskom ratu. Kod Hemingveja mladi ratnik, avanturista u duši, ima i vremena da se zaljubi u požrtvovanu medicinsku sestru, a mladi par spas od rata u jednom trenutku potraži u neutralnoj Švajcarskoj. Uz odlično vođenje priče i svoj direktni stil, Hemingej uvlači čitatelja u svijet "Zbogom oružja", u kom romantična ljubav nudi samo privremeno sklonište od realnosti, a od rata i smrti se ne može pobjeći.
I Hemingvej i Remark imali su iskustvo borbe u Prvom svjetskom ratu, ali se samo jedna knjiga čita kao izvještaj uživo s prve linije fronta, a to je roman "Pod vatrom" francuskog novinara i pisca Anrija Barbisa, objavljen 1916. Barbis je usred rata i godine najvećih bitaka objavio svoje bilješke i opažanja o životu (i smrti) na prvoj liniji fronta, nudeći dokumentaristički prikaz fizičkih opasnosti i psiholoških izazova kojima su vojnici bili izloženi u novim uslovima mehaničkog ratovanja. "Pod vatrom" je jedna od knjiga koja je uništila ideju o ratu kao plemenitoj pa i časnoj aktivnosti, igri gospode, koja je dotad vladala kao društvena paradigma, što se nakon užasa Some i Verduna nepovratno mijenja.
Da je rat pakao, nema sumnje ni u klasičnom romanu njemačkog pisca Ernsta Jungera 'In Stahlgewittern' (otprilike: U željeznoj oluji), ali Jungerovi likovi izloženost nehumanom masovnom klanju posmatraju kao priliku za izrastanje u bolje ljude. Jungerova knjiga je i klasik desničarske literature koji slavi bratstvo običnih vojnika, a autor je sam i u Drugom svjetskom ratu bio oficir njemačke vojske. Posvemašnja suprotnost 'In Stahlgewitter' humoristički je klasik "Dobri vojnik Švejk" češkog pisca Jaroslava Hašeka, epopeja zabušanta Švejka čiji je jedini cilj bilo kako se spasiti od odlaska u borbu. Hašekov obimni roman ujedno je i satirična freska raspadajuće Austro-Ugarske, trulog carstva koje njegovi podanici masovno varaju i uopšte ne poštuju, zbog čega je 'Švejk' bez konkurencije i najsmješniji roman o Prvom svjetskom ratu.
Britansku stranu rata, koji se kod njih naziva Veliki rat (The Great War), najbolje prikazuju memoarski roman "Zbogom svemu tome" Roberta Grejvsa i četvoroknjižje 'Parade's End' Forda Madoksa Forda.
Grejvs je rat proveo služeći kao podoficir na frontu, te je ostao duboko obilježen ubijanjem kojem je svjedočio, a u svojoj se knjizi beskrupulozno razračunava s britanskom visokom klasom i vojnim strukturama, zbog čega je u svojoj domovini posao skoro pa persona non grata. "Zbogom svemu tome" u svoje je vrijeme bila toliko kontroverzna knjiga da se autorov otac osjetio pozvanim napisati svoj odgovor odmetnutom sinu, a Grejvs se odselio iz Engleske i zadržao svoju distancu prema domovini do kraja života.
'Parade's End' je pak epska priča o čovjeku kakav je Grejvs trebao biti da je ispunjavao očekivanja, vladinom statističaru Kristoferu Tietjensu, koji je razapet između ratne i bračne dužnosti te nedozvoljene ljubavi prema buntovnoj sifražetkinji.
Rat kod Krleže i Crnjanskog
Iako nije riječ o romanu, Krležina zbirka priča "Hrvatski bog Mars" ključna je knjiga hrvatske, a nekada i jugoslovenske književnosti o Prvom svjetskom ratu.
Krleža je i sam doživio razne strane Prvog svjetskog rata – bio je austro-ugarski vojnik, potencijalni srpski borac, dezerter i zatvorenik – što se vidi u raznolikosti hrvatskih sudbina koje pisac prikazuje u potresnom "Marsu". Knjigama koje tematizuju Prvi svjetski rat može se pridružiti i kratki lirski roman "Dnevnik o Čarnojeviću" Miloša Crnjanskog, koji opisuje psihologiju bivšeg ratnika koji se nosi s posljedicama učešća u ratu. "Dnevnik o Čarnojeviću" knjiga je bljeskova, poetskih impresija, potmulih unutarnjih oluja i ushita, a svi ti uzburkani osjećaji u naslovnom liku su posljedica njegove vojne službe u ratu.
Kratki roman Crnjanskog jedan je od najboljih književnih psihograma mladog uma uništenog ratnim iskustvom koji su sebi ipak nalazi impulse života i pokušava oživjeti.
Bonus video:
