Svi koji su se uplašili da će Končitin nastup promijeniti uobičajene rodne uloge slobodno mogu da odahnu. Ma koliko šokantan, njen nastup je ipak ojačavanje one vječite podjele na muško i žensko, iako je ovogodišnji Eurosong izazvao podijeljene i uglavnom burne reakcije, osobito na društvenim mrežama. Pobjeda Končite Vurst je izazvala „pravedni“ bijes i razočaranje kod nešto konzervativnije i tradicionalnije publike, ali i oduševljenje onih liberalno orijentisanih. Zajedničko za oba ova tipa reakcije je to što se pobjeda „bradate žene“ posmatra kao znak krupnih promjena kad je u pitanju tolerancija prema slobodi izbora seksualne orjentacije i rodnog identiteta. Burna reagovanja svakako imaju osnova, jer javno odstupanje od tradicionalnih rodnih uloga može doprinijeti društvenoj integraciji LGBT osoba. Šokirani ili zavedeni Končitinim nastupom, mi većinom previđamo da je u pitanju komercijalna upotreba problema rodne i seksualne diskriminacije. Taj problem, međutim, seže mnogo dublje od brade, perike ili haljine, ali je ovakvim nastupom redukovan na nivo visoko isplativog spektakla.
Komercijalizacija erotskog, seksualnog ili devijantnog u raznim je oblicima prisutna vijekovima unazad, a korijeni su joj u karnevalskoj tradiciji koju je najbolje objasnio Mihail Bahtin. Još u srednjem vijeku, tradicija karnevalskog performansa služila je ismijavanju tadašnjih institucija moći, naročito crkve. Karnevalska tradicija odnosi se na privremenu suspenziju društvenih pravila i hijerarhija kroz smijeh i parodiju, naročito kroz aspekte tjelesnog i erotskog. Drugim riječima, seks i fizis su nezaobilazne komponente karnevalske tradicije. Međutim, karnevalski performans nije tu da trajno oslabi institucije i hijerarhije moći. Naprotiv, kroz smijeh i parodiju karneval nudi odmor od pravila koje društvo nameće, kako bismo im se u redovnom životu mogli vratiti u punom kapacitetu.
Šokantnost određenih performansa pop muzike, kao što je to nastup Končite Vurst, zaista pružaju priliku publici da se „izgubi“, ali najčešće nemaju potencijal da nametnu ili pokrenu društvene promjene o kojima govore
Kada se radi o šokantnom nastupu kao što je bio Končitin, publika kao da zaboravlja da se radi o izvođaču (performeru), dakle o svojevrsnom proizvodu industrije zabave, dizajniranom na određeni način i u komercijalne svrhe. Čini se da je u industriji zabave došlo do svojevrsnog “zamora materijala”, pa tako famozne ženske grudi i simulacija seksa više ne prolaze kod publike, barem ako je suditi po primjeru nastupa Poljske na ovogodišnjem Eurosong-u. Međutim, “bradata žena” sa baladom u stilu Selin Dion o borbi i istrajnosti su svakako novina i uspjeli su da privuku pažnju publike, što je i glavni cilj ovakvog nastupa. Kao i pozitvni komentari, tako i ogromna količina “hejta” koju je Končitina pobjeda izazvala na portalima elektronskih medija, na kraju koriste jedino njoj.
Između odobravanja i mržnje, po pravilu zaboravljamo da se radi o nastupu javne ličnosti čija privatnost može, ali i ne mora, da se poklapa sa onim što javnost zna o njoj - njen uspjeh se mjeri isključivo uvjerljivošću njenog imidža. Na kraju, medijska pažnja, bila ona pozitivna ili negativna, koristi isključivo javnoj ličnosti na koju se odnosi, a “hejt” koju su prema Končiti ispoljili komentatori sa brojnih portala sigurno će rezultirati povećanim brojem intervjua, fotografija i javnih nastupa.
Ovakav pristup izgradnji rodnog identiteta baca u sijenku postojeće suštinske probleme našeg društva, poput rodne i polne nejednakosti ili diskriminacije pojedinih seksualnih orijentacija, a ovi problemi se ne mogu riješiti jednostavno, kupovinom nove haljine ili puštanjem brade
Međutim, ovakav pristup izgradnji rodnog identiteta baca u sijenku postojeće suštinske probleme našeg društva, poput rodne i polne nejednakosti ili diskriminacije pojedinih seksualnih orijentacija, a ovi problemi se ne mogu riješiti jednostavno, kupovinom nove haljine ili puštanjem brade. Čak i samo postojanje opšteprihvaćenih normi ženstvenosti i muževnosti i naša preokupacija njima, dokazuju dominantnost heteronormativnog poretka u današnjem društvu. Instant-slava Končite Vurst sugeriše potrošačima da je uspjeh rezervisan za one koji znaju jezik materijalističke kulture i kako da kroz nju izgrade svoj imidž.
Trijumf austrijskog predstavnika, dakle, nije dokaz neke suštinske promjene u načinu mišljenja Evropljana i njihovoj percepciji normalnosti, već je primarno pokazatelj mentaliteta, koji, prezasićen tradicionalnom seksualnošću, zabavu nalazi u otkrivanju manje istražene teritorije transseksualizma. Zato nema razloga za svesrdno „bacanje hejta“, ali ni za pripisivanje posebnih reformatorskih zasluga Končiti.
Nastup poput Končitinog i bura koju je izazvao doprinose vidljivosti problema nejednakosti LGBT osoba i u tom smislu, na izvjestan način, doprinose razvoju tolerancije prema rodnim i seksualnim opredjeljenjima koja se ne poklapaju sa tradicionalnim
Naravno, nastup poput Končitinog i bura koju je izazvao doprinose vidljivosti problema nejednakosti LGBT osoba i u tom smislu, na izvjestan način, doprinose razvoju tolerancije prema rodnim i seksualnim opredjeljenjima koja se ne poklapaju sa tradicionalnim. Međutim, problem nedostatka tolerancije prema LGBT osobama je mnogo dublji nego što ga industrija zabave predstavlja. Ako zaista želimo da napredujemo u njegovom rješavanju, ne smijemo se zadovoljiti jednim karnevalskim performansom u zamjenu za promjene na mentalitetskom nivou.
I za kraj, već i ovlašno poređenje sa brkatim junakinjama u filmovima Živka Nikolića, lako će ukazati na to koliko je crnogorski autor prije gotovo trideset godina bio avangardniji u kritici tradicionalnih rodnih uloga i identiteta.
Galerija
Bonus video:
