Kada je imao 72 godine, dao je oglas za mladu i lijepu medicinsku sestru koja će mu pomoći u oporavku nakon operacije. Na oglas se javila mlada dvadesetogodišnjakinja Monik Buržoa. Skandal se proširio Evropom u samo nekoliko sati. Novinari u Parizu uzbunili su se i krenuli prema jugu Francuske.
Godina je bila 1951. i šuškalo se da veliki Anri Matis ima ljubavnicu. Matis je u to vrijeme već bio jedan od najvećih umjetnika svoga doba, ali i jedan od najkontroverznijih.
Naravno, ljubavnica ne bi bila dovoljna priča za novine da se nije radilo o mladoj časnoj sestri u samostanu koji je od Matisa naručio dizajn nove kapelice. Ovo je samo jedno od otkrića koje će se svijetu prezentirati na izložbi Matisovih radova u muzeju Tejt.
Matisu skandal nije bio stran. Prethodnih šest decenija njegove slike i skulpture šokirale su malograđane koji su posjećivali salone i dilere umjetnina širom Pariza. Zajedno sa svojim velikim rivalom Pablom Pikasom preporodio je francusku umjetničku scenu. Pikaso sa svojim geometrijskim i apstraktnim kubizmom, a Matis sa svojim žarkim bojama. Nijedan slikar prije njega nije koristio takve intenzivne mediteranske boje, pa je, naravno, Matis koristio baš svaku priliku da pobjegne iz Pariza i uhvati malo sunca.
Platna su mu bila eksplozije orgazmičnog uzdaha i a on je prozvan divljom zvijeri moderne umjetnosti.
Baš zato ideja da je slavni slikar u vezi s časnom sestrom pod nosom Glavne Majke bila je neodoljiva. S velikim veseljem pratili su svaki detalj. Ugledni “Paris Match” poslao je reportera da direktno pita sestru Žak-Mari da li je ikada pozirala naga. Negirala je sve optužbe i preklinjala Matisa da se ogradi.
Jedan od Matisovih kolaža
Matis je u kasnim šezdestim bolovao od raka crijeva. Bila je to bolest koja mu je potpuno promijenila život i umjetnost kakvu danas poznajemo. Nakon operacije nije bio u stanju da sjedi ili stoji da bi slikao pa je rezao komade već naslikanih slika kako bi nastavio da stvara.
Ovaj potpuno novi medij nije bio sasvim prihvaćen i mnogi su ga kritikovali, ali je njegov zakleti neprijatelj odmah je prepoznao genijalnost i odao mu počast. Uz bolnički krevet mu je poslao mađioničara koji je trebao da opiše Matisovu magiju.
Matis se od teške bolesti dugo oporavljao i ostatak života proveo je ili u krevetu ili u kolicima. Trebala mu je pomoć. Zato je 1942, kada je već imao 72 godine, dao oglas za mladu i lijepu medicinsku sestru koja će mu pomoći u oporavku nakon operacije. Na oglas se javila mlada dvadesetogodišnjakinja Monik Buržoa, kako se sestra Žak-Mari zvala prije nego što se zaredila. Bio je to prvi susret redovnice i velikog umjetnika i većina biografa smatra da je to bio i početak najtajnije ljubavne veze u istoriji umjetnosti.
Monik je bila dijete vojnika. Odrasatanje joj je bilo bolno strogo - nikada se nije šminkala, nikada nije pročitala knjigu, a roditelji su joj govorili da je ružna i da nikada neće ništa biti od nje. Kada ju je Matis uzeo pod svoje, ostala je u potpunom šoku. Stalno joj je dijelio komplimente. Monik mu je čitala knjige, namještala jastuke kada nije mogao da spava i na kraju pomagala pri rezanju i slaganju slika koje su sada izložene u Tejtu. Čak mu je i pozirala nekoliko puta, ali tvrdi, uvijek obučena. Matis se oporavio i vratio u svoj stan u Nici, nakratko izgubivši kontakt s medicinskom sestrom koja mu je ujedno postala i glavna muza. Matis je za vrijeme rata pobjegao iz Nice, ali će ih sudbina spojiti još jednom.
Slikar se ponovno počeo družiti s djevojkom, vodio ju je u duge šetnje, a zajedno su počeli da rade na obnovi oronule kapelice. Uskoro je i glavna sestra primijetila da tu nečega ima i na svaki mogući način pokušala je da zaustavi njihovo druženje. Bezuspješno.
Ostali su veliki prijatelji do kraja slikarevog života. Prava istina o njihovoj povezanosti nikada neće biti poznata.
Bonus video:
