Krim je nedavno "ušao" u sastav Rusije. U rusku književnost, pak, ušao je odavno - mističnom silom koja je uticala na maštu mnogih slavnih ruskih pisaca. Niko od njih se sa tog poluostrva na sjeveru Crnog mora nije vratio bez nove pjesme, priče ili makar sjećanja koje će biti uobličeno u neki književni iskaz.
Puškinova "Bahčisarajska fontana", Tolstojeve "Sevastopoljske pripovijetke", "Tavrida" Semjona Boborova, Čehovljeva "Dama s kučencetom" - samo su neka djela ruskih pisaca koja su nastala na Krimu ili su njime inspirisana.
Lav Tolstoj je tri puta boravio na Krimu, tu se liječio od teške bolesti, a posjećivali su ga Čehov, Gorki, Bunjin… Krimom su se inspirisali i Marina Cvetajeva, Puškin, Vladimir Nabokov... Pjesnik Vladimir Lugovski zavještao je Krimu svoje srce, koje je poslije njegove smrti ugrađeno u zidine na obali Jalte.
Među prvima od ruskih pisaca koji su obradili temu Krima bili su krajem 18. vijeka Gavril Deržavin, koji mu je posvetio odu “Dobijanje Krima”, i Semjon Bobrov, koji je opjevao to poluostrvo u poemi "Tavrida".
Kasnije se krimskim slikama nadahnjivao i Aleksandar Puškin, koji je 1820. putovao po tom poluostrvu koje je očaralo njegovu maštu. Aleksandra Sergejeviča je više od svega oduševila bivša prijestonica krimskog hamstva - Bahčisara, koja je sačuvala istočnjački duh, a osobito Fontana suza koju je kroz nekoliko godina i ovaplotio u svojoj pjesmi.
Sasvim drugačije Krim je vidio Lav Tolstoj, koji je prvi put dospio na to polustrvo za vrijeme odbrane Sevastoplja sredinom 19. vijeka. Marina Kudimova, pjesnikinja, publicistkinja i zamjenica glavnog urednika “Literaturne gazete”, navela je da je Tolstojevim “Sevatopoljskim pripovijetkama” započet veliki žanr ruske vojne proze.
Pisac Maksimilijan Vološin otkrio je drugu stranu Krima - turističku. Krajem 19. i početkom 20. vijeka, kada je njegova porodica među prvima kupila parcelu na Koktebelju, on je tu sagradio kuću prema sopstvenom projektu, namijenivši je za "dobre susrete i prijateljske razgovore".
U ljeto 1911. godine u nju su stigli i prvi gosti. Od tada je ta kuća postala neprestano pribježište pjesnika, pisaca, slikara - praktično svi oni su smatrali svojom dužnošću da posjete Koktebelj u traganju za inspiracijom.
Prema navodima istoričara ruske književnosti Alekseja Varlamova, tamo su dolazili najrazličitiji pisci i prije i poslije Revolucije.
Najprecizniju dijagnozu o značaju Krima dao je Čehov
Najtačniju, najverodostojniju, ne romantičnu kao kod Puškina, već ljekarski suvoparnu, preciznu ocjenu, dijagnozu značaja Krima u ruskom životu dao je A.P. Čehov i svojim životom na Krimu, i pričama, mada ih nema mnogo sa krimskom tematikom. Jedna je, “Dama s kučencetom”, sve nadvisila.
"Mislim da je Čehov Krim učinio besmrtnim. I kad dolazimo na Krim, Jaltu, mi se sjećamo da su ovuda prolazili junaci priče”, naveo je Varlamov.
U posljednja dva vijeka na Krimu su otvoreni muzeji, podignuti spomnenici posvećeni ruskim pisicima, a ponekad i književnim junacima.
Bonus video:
