Bivši predsjednik borda direktora Telekoma Crne Gore Oleg Obradović, odigrao je jednu od ključnih uloga u procesu sklapanja ugovora između firme Sigma i Telekoma Crne Gore (TCG), za koji američka Komisija za hartije od vrijednosti i berze (SEC) tvrdi da je poslužio za navodno podmićivanje Ane Kolarević “u ime njenog brata” Mila Đukanovića nakon privatizacije kompanije 2005.
To proizilazi iz dokumenata američkog suda, kojima je odbrana trojice tuženih direktora Mađar Telekoma predložila saslušanje svjedoka putem međunarodne pravne pomoći.
“Investiciona prilika”
Iz niza konstatacija u pitanjima koje je trebalo postaviti svjedocima, čini se da je namjera odbrane da objasni i opravda optužujuće detalje - poput onog da su posao navodno radile domaće firme, a antidatirani ugovor sklopljen sa njujorškom kompanijom.
Iz dokumenata u koje su “Vijesti” imale uvid, vidi se da je Obradović učestvovao u predstavljanju “investicione prilike” Mađar Telekomu u februaru 2004. Jedno od postavljenih pitanja je i da li je i sa kim o tome razgovarao u Vladi.
On je izgleda preporučio angažovanje advokatskih kancelarija Kolarević i Nikole Martinovića radi pomoći u izradi plana restrukturiranja i integracije Moneta i TCG nakon privatizacije.
SEC tvrdi da je riječ o lažnom konsultantskom ugovoru, jer ugovoreni posao navodno nije uradila Kolarević već “interni i redovni spoljni pravni savjetnici Mađar telekoma, po značajno manjoj cijeni”.
Martinović je kazao “Vijestima” da ga je za posao "preporučio dotadašnji rad na predmetima Telekoma". "O cijeni sam pregovarao i dao ponudu tadašnjoj upravi TCG“.”
“Tada sam u kompaniji bio predstavnik mađarskog kapitala. Nijesam ih preporučio, ali sam podržao da se angažuju, jer su dobri advokati”, rekao je Obradović sinoć “Vijestima”.
I Obradović i Martinović su rekli da nijesu primali i davali mito, niti da znaju da je to neko radio.
“Posao smo radili u koordinaciji, svako svoj segment. Svu dokumentaciju o ovom poslu predao sam prije više godina američkoj strani i državnom tužilaštvu Crne Gore”, rekao je Martinović.
Kolarević je ranije tvrdila da o svemu što je uradila postoji dokumentacija u Telekomu, kao i da je od Sigme dobila 246.000 eura. I ona i Đukanović negirali su da je bilo korupcije u privatizaciji TCG.
Iz pitanja odbrane mađarskih menadžera vidi se da su po preporuci Obradovića i pozivu da daju ponudu, Kolarević i Martinović 4. aprila 2005. ponudili da urade posao za 651.000 eura. Ta cifra pregovorima je smanjena na 580.000. Ugovor sa datumom 6. april - potpisali su jedan od tuženih pred njujorškim sudom Tamaš Morvai i Obradović.
Prema dokumentima suda, Obradović je 29. septembra potvrdio da je posao završen i novac zarađen, dan kasnije je potpisao fakturu i 21. oktobra odobrio transfer novca na račun Sigme, odakle su isplaćeni Kolarević i Martinović.
“To sam uradio na osnovu kompanijskih procedura i izvještaja službi kojima sam bio nadređen, a posao jeste odrađen u skladu sa ugovorom”, rekao je Obradović “Vijestima”.
Nije jasno zašto je na ugovoru datum 6. april, kada je bord direktora TCG tek 27. maja ovlastio Obradovića i Morvaija da ga mogu potpisati, prema navodima trojice vještaka podgoričkog Ekonomskog fakulteta, koji su po nalogu tužilaštva 2006. ispitivali je li bilo zloupotreba u tim ugovorima. “Nakon ove sjednice došlo je do potpisivanja prvog ugovora (Sigma) koji je predmet ovog ispitivanja”, stoji u izvještaju trojice vještaka od decembra 2006, na osnovu kojeg je tužilaštvo Vesne Medenice zaključilo da je u tom poslu sve bilo u redu.
U jednom od pitanja svjedoku, sugeriše se da je to moguće zato što “TCG nije imao pravila o autorizovanim potpisima”.
Obradović, međutim, tvrdi da ugovor nije antidatiran, a da će preciznije moći da saopšti kada pogleda ugovor i druge papire.
Bili su zabrinuti
Iz niza pitanja odbrane različitim svjedocima, vidi se da su je TCG navodno prihvatio zahtjev Kolarević i Martinovića da se od crnogorske javnosti sakrije njihov identitet, pa je to bio navodni razlog za ugovor sa Sigmom, a ne sa njima direktno.
Oni navodno nijesu htjeli da javnost sazna da se bave prestrukturiranjem kompanije, koja je podrazumijevala i smanjenje broja radnika, pregovore sa sindikatima itd. U pitanjima se sugeriše da je to urađeno jer su Kolarević i Martinović bili “zabrinuti kako će javnost reagovati” nakon “nepopularnih otpuštanja”. U jednom pitanju pominje se da su se oni bojali lošeg publiciteta i “kazne i prezira” javnosti zbog tog ”osjetljivog i kontroverznog” pitanja.
“Ne znam koji je bio razlog, ali to je bila poslovna odluka kompanije”, rekao je Obradović.
Isti odgovor dao je Martinović, dodavši: “Advokatski posao je standardno povjerljiv, ništa posebno nijesam tražio”.
Kao jedan od razloga angažovanja Kolarević i Martinovića, u pitanjima se sugeriše da lokalni pravni savjetnik TCG nije znao engleski, a da direktor za ljudske resurse i pravna pitanja Bela Varadi, koji je i nadzirao rad na planu, nije znao crnogorski.
SEC je odustao od dokazivanja činjeničnih tvrdnji o korupciji u Crnoj Gori zbog “racionalizacije” postupka. Iz SEC-a je juče saopšteno “Vijestima” da nemaju komentar osim onog što su saopštili u dokumentima suda. Američka ambasadorka Su Kej Braun, međutim, saopštila je da je SEC došao do dokaza o korupciji tokom privatizacije TCG, tražeći da crnogorske vlasti istraže ulogu crnogorskih građana.
Oleg Obradović često u poslu sa familijom - od Internet Crna Gora do Prve banke
Oleg Obradović 1997 godine jedan od osnivača Interneta Crna Gora. U julu 2001. postaje predsjednik Odbora direktora Telekoma Crne Gore. U febraru 2004. Telekom odlukom borda direktora kupuje 60% akcija Interneta od Obradovića i Damira Fetahovića, sina ranijeg direktora Telekoma Jusufa Fetahovića.
Bio je predsjednik odbora direktora Telekoma do juna 2006. godine. U septembru iste godine pojavljuje se kao član odbora kompanije MNSS koja je dva mjeseca kasnije privatizovala nikšićku Željezaru.
Advokat MNSS tada je bila Ana Kolarević, koja je dvije godine kasnije bila i u odboru direktora Željezare ispred MNSS-a.
Željezara je otišla u stečaj u aprilu 2011. Vlada je tada morala da plati 33 miliona eura kredita Željezare koje je uzeo MNSS, za koje je Vlada dala garancije. Krajem juna 2011. postaje predsjednik Odbora direktora Prve banke.
Na ovoj funkciji do tada je bio Milan Perović koji je bio izvršni direktor Telekoma u vrijeme dok je Obradović bio predsjednik Odbora direktora te kompanije. Perović je nakon imenovanja Obradovića bio izvršni direktor Prve banke, čiji je najveći pojedinačni vlasnik bio Aco Đukanović, Milov i Anin brat. Obradović je otišao iz Prve banke u decembru 2012.
Galerija
Bonus video:
