Povodom nedavnog priznanja Dž. K. Rouling kako žali što u serijalu o čarobnjaku Hariju Poteru nije spojila Harija i Hermionu, “New York Magazine” podsjetio je na još neke poznate pisce koji su javno zažalili što nisu izmijenili neke djelove u knjigama koje su objavili.
"Ljubavna priča Hermione i Harija bila bi greška", izjavila je nedavno britanska spisateljica Dž. K. Rouling. Na ovu izjavu obožavaoci serijala reagovali su s iritacijom, na što se ponovo oglasila spisateljica i priznala da ih je ipak trebala spojiti.
Dž. K. Rouling
Kako podsjeća “New York Magazine”, Rouling nije jedina spisateljica koja se naknadno sjetila da je nešto trebala da napiše drugačije.
Tu je i još popularniji Dž. R. R. Tolkin, autor "Gospodara prstenova", koji je 1937. objavio "Hobita".
U prvoj verziji romana Tolkin je predstavio likove najmudrijih vilenjaka, koje je nazvao - gnomi. Ali kako je ta riječ vremenom počela da predstavlja patuljke šiljatih ušiju, Tolkin je u šezdesetim iz “Hobita” izbacio svako pominjanje gnomova, a mudre vilenjake nazvao "High Elves", odnosno visoki vilenjaci.
Mark Tven je zamijerao sebi to što nije "Toma Sojera" napisao u prvom licu jednine, kako je priznao u pismu uredniku časopisa “The Atlantic”, a još više ga je mučilo to što je bio uvjeren da mladi uopšte neće htjeti da čitaju tu knjigu.
Mark Tven
"Čitaće je samo odrasli", ogorčeno je i sasvim pogrešno predvidio Tven.
Popularni američki pisac Dejv Igers na književnu scenu probio se autobiografskim romanom “Potresno djelo nesigurnog genija”, u čijem su prvom izdanju bila navedena prava imena njegovih prijatelja i porodice.
Već u prvom paperback izdanju Igers je dodao pogovor u kojem se izvinjava najbližima, a u svim kasnijim izdanjima promijenjena su stvarna imena ljudi.
Stiven King je otišao tako daleko da je u drugom izdanju svog romana “The Gunslinger” na svakoj stranici nešto promijenio ili dodao, jer nije bio zadovoljan kvalitetom teksta. Takođe je u kasnijim izdanjima dopunjavao svoj obimni roman “The Stand” o svijetu nakon misteriozne apokaliptične katastrofe.
Značajnu promjenu u svoj roman “The City and The Pillar” uveo je Gor Vidal. Naime, kada je knjiga objavljena 1948, bila je prvi roman koji opisuje homoseksualnu ljubavnu vezu, koja doduše završava time da jedan partner u napadu bijesa zadavi drugog.
U izdanju iz 1965. roman završava svađom dvojice ljubavnika, ali bez ubistva. Vidal je mislio da piše veliku romantičnu tragediju s takvim krajem, ali je očigledno primio srcu kritike o tome kako je podlegao stereotipima i napisao neibježno tragičan kraj homoseksualne ljubavi.
“Da ja nisam ubio njega, ubio bi on mene”, izjavio je Artur Konan Dojl kada su ga pitali zašto je odlučio da “smakne” slavnog detektiva Šerloka Holmsa.
Deset godina kasnije, pod pritiskom javnosti i zbog novca, Dojl je uskrsnuo Holmsa, koji je i danas njegova najpoznatija književna kreacija.
Galerija
Bonus video:
