Izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović i pet aktivista ove organizacije sa slušani su juče u podgoričkom Osnovnom sudu u svojstvu tužilaca.
Ćalovićeva, Vuk Maraš, Mitar Batrović, Jelena Rado njić Mandić, Bajo Danilović i Ivan Bakić tužili su državu Crnu Goru zbog neosnovanog hapšenja i bahatosti policije tokom performansa ispred Skupštine 21. juna prošle godine, tražeći da im se isplati nematerijalna šteta u iznosu od 6.000 eura, piše Dan.
Svi tužioci su u svojim iskazima saopštili da im niko od predstavnika policije za skoro šest sati zadržavanja nije saopštio razloge uhapšenja, na vodeći da im je to i dalje nepoznato.
Ćalovićeva je kazala da je izjavu direktora Uprave poli cije Slavka Stojanovića, da je policija postupila ispravno i da bi sve opet isto bilo ura đeno, doživjela kao prijetnju, kako njoj i aktivistima ove or ganizacije tako i drugim slo bodnim građanima.
"Shvatila sam to kao prijetnju i nama i drugim ljudima. Policajac koji je naložio hapšenje takvu odluku nije mogao donijeti samostalno, bez konsultacije sa svojim šefovima.
Do današnjeg dana mi niko iz MUP a i UP nije saopštio osnov hapšenja i razloge zadržavanja, kazala je Ćalovićeva.
Ona je, kao i ostali tužioci, saopštila da ne smatra da su joj ovakvim postupanjem policije posebno narušeni čast i ugled u javnosti, makar kod većeg dijela, navodeći da je ipak osjetila brojne neprijatnosti zbog ovog incidenta.
Takvo stanje poslije svega joj je, kako je kazala, olakšala činjenica da su prije performansa ispitali svoje zakonske mogućnosti i da su znali da ništa loše ne čine.
"Bila sam svjesna da ne radimo ništa protiv države i zakona, niti nešto što zaslužuje takvu represiju i postupanje. Iz tog razloga nimalo nijesam sumnjala da sam savjesno postupila po normama ovog društva", kazala je Ćalovićeva.
Ona je kazala da je osjetila izvjesnu bojazan prilikom zadr žavanja u prostorijama CB zbog odgovornosti prema ostalim svojim saradnicima, jer su se, kako je rekla, kao organizacija bavili „ružnim stvarima tih službenika”.
Iz tog razloga se, kako je kazala, bojala da ne pokušaju nešto što bi se moglo smatrati njihovom osvetom zbog toga. Vuk Maraš je kazao da je pri je početka performansa održanog 21. juna 2013. godine ispred zgrade parlamenta upoznao pri sutno policijsko obezbjeđenje šta će uraditi, upozoravajući ih da pripaze da im bojom ne bi uništili uniformu ili cipele.
"Bila sam svjesna da ne radimo ništa protiv države i zakona, niti nešto što zaslužuje takvu represiju i postupanje
Ni tada ga, kako tvrdi, niko nije upozorio da krši zakon niti da to ne smiju učiniti.
"Ni dan danas ne znam zašto sam uhapšen, osim da je to neko uradio iz političkih razloga da nas zaplaši. Policija nas je tretirala kao da smo teroristi ili vođe organizovanih kriminalnih grupa, a tim istim policajcima su pobjegli Darko Šarić i Safet Kalić, a nas su priveli kao da smo najgori kriminalci", kazao je Maraš.
I ostali tužioci su kazali da su oni, kao i njihove porodice zbog hapšenja preživjeli velike neprijatnosti i stres, navodeći da je tri časa nakon hapšenja bilo jasno da policija nema pravnog osnova da ih drži u pritvoru kada su ih obavijestili da se tužilac izjasnio da nijesu počinili nijedno krivično djelo.
"Tek sam se tada osjećao ka tastrofalno, jer sam vidio da nemaju zakonski osnov za za državanje već silu na sramotu pokušavaju da naprave nekakav pravni pokušaj da nas drže tu bez ikavog osnova. Kada smo ih pitali da li smo uhapšeni, rekli su nam ne, ali su nam ograničili slobodu kretanja. Nije šija nego vrat ", kazao je Maraš.
On je kazao da nikada nije vidio da nekoga, uz pratnju, u marici, privode u Sud za prekršaje.
"U mračnoj, limenoj marici, gdje svo šestoro letimo kada uđemo u krivinu, vožnja mi je djelovala sablasno i prilično nehumano. Da je naše hapše nje bilo iz političkih razloga upućuje i to da je samo neko liko dana kasnije jedan čovjek srušio cijeli hotel nekoliko desetina metara od Skupštine. On ne samo da nije izložen represiji, već ga niko ni ne hapsi što se meni desilo jer sam prosuo par litara boje", kazao je Maraš.
Prekršena prava
Predstavnici ove organizacije smatraju da su im hapšenjem i nezakonitim privođenjem brutalno prekršena osnovna ljudska prava, i to: pravo na pravni lijek protiv odluke o proizvoljnom lišavanju slobode, pravo na slobodu i sigurnost, na odbranu, na obavještenje o raz lozima hapšenja, na obavještenje o prirodi i razlozima optužbe, na nezavisan sud, na pretpostavku nevinosti, naslobodu izražavanja i pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
Advokat MANS-a Veselin Radulović tražio je na pripremnom ročištu da se kao svjedoci u predmetu saslušaju ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović, ukoliko bi tuže na država sporila navode tužbe. To se ni je de silo, pa je suđenje odloženo kako bi se zastupnica države iz jasnila u ve zi spisa predmeta prekršajnog suda.
Galerija
Bonus video: