Od trenutka rođenja, jasno je, polako umiremo. Ali postoje stvari koje ubrzavaju taj proces. To ne znači da neke od tih stvari treba u potpunosti izbaciti, ali činjenica je da mogu ozbiljno da utiču na zdravlje.
- Teško pronalazite ljubav
Ako imate poteškoća u pronalaženju partnera, to vam život može skratiti za par mjeseci, no ako ste duže vrijeme sami, to vas može koštati cijelu deceniju. Posljednje se odnosi na one koji se nikad nisu vjenčali. Naime, jedna studija je pokazala da tako povećavate rizik od smrti za 32 posto.
- Sjedite puno
Pune dvije godine života možete da izgubite samo ako sjedite više od tri sata dnevno. Australijska studija je pokazala da čak i redovno vježbanje ne može da umanji potencijalno negativne učinke sjedenja više sati.
Druga je studija otkrila da sjedenje više od 11 sati dnevno povećava rizik od smrti za 40 posto u sljedeće tri godine, u poređenju sa sjedenjem manje od četiri sata dnevno.
- Zanemarujete prijatelje
Ljudi sa slabijim društvenim vezama imaju višu stopu smrtnosti, pokazalo je istraživanje. Duža usamljenost može biti loša za životni vijek kao i pušenje 15 cigareta dnevno.
S druge strane, pokazalo se da stariji ljudi s većim krugom prijatelja imaju 22 posto manje izglede da umru a društvene veze generalno povoljno utiču na zdravlje mozga.
- Vegetirate ispred TV-a
Samo dva sata dnevno ispred TV-ekrana može da dovede do preuranjene smrti, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Negativni uticaji gledanja TV-a nadopunjuju se s pretjeranim sjedenjem. Prema nekim procjenama, svaki sat ispred TV-a nakon 25. godine smanjuje život za 21,8 minuta.
- Jedete nezdravo
Možda se izgleda očigledno, ali je činjenica da se puno nas ne odriče nezdrave hrane. Fast-food, prerađena hrana, suhomesnati proizvodi, bijeli hljeb i prije svega crveno meso, koje skraćuje očekivani životni vijek za oko 20 posto kad se jede u prevelikim količinama.
- Još uvijek tražite posao
Nezaposlenost može da poveća rizik od prijevremene smrti za 63 posto, sudeći prema kanadskom istraživanju koje je trajalo 40 godina i uključilo 20 miliona ljudi u 15 zemlja. Još jedna studija pokazala je da su kod bijelih žena najčešći faktori povezani s ranijom smrću – pušenje i nezaposlenost. Pokazalo se i da stariji ljudi koji izgube posao u recesiji mogu da imaju kraći životni vijek za tri godine.
- Dugo putujete na posao
Putovanje na posao oko sat vremena povećava stres i povezano je s istim negativnim učincima kao i sjedenje. Dugo putovanje na posao takođe smanjuje šanse da ćete učestvovati u aktivnostima koje su dobre za zdravlje. Najveći rizik imaju žene koje na posao putuju 50 ili više kilometara. Švedska studija je povezala dugo putovanje na posao s gojaznošću, nesanicom i višom stopom razvoda.
- Seksualna suša
Studija sprovedena na muškarcima pokazala je da nemogućnost doživljavanja orgazma kroz duže razdoblje može uzrokovati smrtnost do 50 odsto višu u odnosu na one koji imaju redovne orgazme. To je slučaj i kad se oduzmu ostali faktori, poput pušenja, starosti ili društvenog statusa. S druge strane, orgazmi su povezani s velikim brojem zdravstvenih beneficija.
- Loš odnos s kolegama
Nedostatak društvene podrške kolega s posla može da bude snažan pokazatelj rizika preuranjene smrtnosti, tvrdi istraživanje Univerziteta Tel Aviv. Iako ohrabrenje šefova i nadređenih nije uticalo na životni vijek, oni koji su imali loše odnose s kolegama na poslu imali su 2,4 puta više izgleda da umru za vrijeme trajanja studije.
- Spavate malo ili previše
Istraživanja su pokazala da se životni vijek skraćuje ako osoba prosječno spava manje od pet ili više od devet sati preko noći. Hronični nedostatak sna povezan je s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, nekim vrstama raka, demencijom, kognitivnim problemima, debiljnom i ranijom smrti. Prema jednoj teoriji, prosječno treba osam sati sna da bismo optimalno funkcionisali, ali je jedna studija pokazala da sve više od sedam sati sna nije povoljno po zdravlje.
- Bojite se smrti ili da nećete živjeti koliko biste htjeli
Bolni paradoks je da strah od smrti skraćuje životni vijek. Nedavna studija na pacijentima koji boluju od raka pokazala je da se očekivani životni vijek skraćivao kod bolesnika koji su se bojali smrti.
Kod onih koji ne boluju od smrtne bolesti, intenzivan strah od smrti tri do pet puta povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Blagi strah ima pozitivan učinak jer utiče na povećanje fizičke aktivnosti i želju za zdravim životom.
Bonus video:
