Podgorica - Knjižara “Karver” i festival “Odakle zovem”, uz podršku “13. jul - Plantaže” raspisuje peti međunarodni konkurs za nagradu ”Vranac - najbolja kratka priča 2014”.
Konkurs će biti otvoren na sajtu www.karver.org od danas do 15. marta 2014, a tri ravnopravne nagrade za najbolju kratku priču biće dodijeljene za vrijeme održavanja šestog međunarodnog festivala “Odakle zovem” u Podgorici”, saopšteno je na juče održanoj konferenciji za novinare povodom otvaranja međunarodnog konkursa i najave predstojećeg festivala “Odakle zovem”, koji knjižara “Karver” organizuje od šetog do 11. juna 2014.
Uslovi za učešće na konkursu su da priča mora biti napisana na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku, priča ne smije da bude ranije objavljena i ne duža od 20.000 karaktera, šalje se isključivo u elektronskoj formi pod šifrom preko veb portala www.karver.org (gdje se nalazi pristup i uputstvo za slanje).
Izbor najboljih priča po odluci žirija, koji tradicionalno radi u sastavu Božo Koprivica (esejista, književnik i dramaturg iz Beograda), Teofil Pančić (esejista i pozorišnji i književni kritičar iz Beograda) i Enver Kazas (teoretičar književnosti i pjesnik iz Sarajeva), biće objavljen na veb stranicama www.karver.org i www.odaklezovem.com do šestog juna 2014. Autori imaju pravo da pošalju samo jednu priču, a prijavljivanjem za nagradu na konkursu, ustupaju autorsko pravo Sibili d.o.o. Podgorica, da odabrane priče objavi. Rok za slanje je 15. mart, a tema konkusra je slobodna.
“Ove godine peti put knjižara 'Karver' u saradnji sa 'Plantažama-13. jul' raspisuje međunarodni konkurs za nagrade 'Vranac - najbolja kratka priča'. Prve godine imali smo konkurs koji je bio otvoren i nismo ograničavali broj priča, tako da je 2010. pristiglo 1650 priča, od kojih je 1250 ispunjavalo propozicije, a dobitnici nagarada bili su Almir Alić, Vjeran Kovljević, Josip Mlakić, a specijalnu nagradu dobila je Lana Bastašić (BiH). Godine 2011. pristiglo je 556 priča, od čega je prihvaćeno njih 505, a dobitnici nagrada su Dragoslava Berzuta, Damir Nedić, Iva Hlavač. Sljedeće 2012. pristiglo je 595 priča, a dobitnici su bili Damir Šobajić, Lamija Begagić, Nada Dušanić. Prošle godine pristigle su 363 priče, prihvaćeno je njih 339, a nagrade su dobili Nada Crnogorac, Jefimija Medić, Stanislava Nikolić-Aras.
Prve dvije godine uspjeli smo da realizujemo knjige sa izborom najboljih priča pod naslovom 'Izvan koridora - Vranac, najbolja kratka priča', a izbor priča sa festivala održanih 2012. i 2013. objavljene su na veb sajtu karver.org”, kazala je direktorica festivala “Odakle zovem”, Varja Đukić. Ona je naglasila da će u toku festivala, koji će se održavati od šestog do 11. juna 2014, biti dodijeljene tri ravnopravne nagrade za najbolju priču, u visini od 500 eura, tradicionalno u Vinskom podrumu “Šipčanik”.
Kada je riječ o festivalu”Odakle zovem”, Varja Đukić kazala je da je ambicija organizatora predstavljanje knjige prevoda crnogorske poezije na francuski jezik pod naslovom “Ovdje se sluti more”, koja bi bila publikovana u saradnji sa Fondacijom “Petrović-Njegoš”.
“Grčka je sljedeća zemlja koja će biti predstavljena na festivalu, izuzetni filmski autori, prozni pisci i pjesnici će biti prisutni. Ove godine planiramo sjane goste, među njima pjesnika Josipa Ostija iz Slovenije, pisca i scenaristu Dušana Jovanovića, dramskog pisca i pjesnikinju Ivanu Sajko iz Hrvatske...”, kazala je Đukić naglašavajući da ovo nije najava već samo okvir za festival, koji će se truditi da ispune pomenutim sadržajima.
O tradicionalnoj podršci festivalu,na konfernciji je govorila predstavnica kompanije “13. jul-Plantaže”, Dijana Dukaj.
Prošlogodišnje izdanje festivala “Odakle zovem” obilježila je proza i poezija turskih autora i gostovanje čuvenog režisera Semiha Kaplanoglua.
Pomjeranje težišta
“Kada je riječ o samom kvalitetu konkursa primijetili smo da se u posljednje četiri godine, na zanimljiv način, pomjera težište tema o kojima se piše.
Na početku preovladavale su priče iz BiH koje su bile fokusirane na recidive rata, autori iz Hrvatske su pokazivali jednu vrstu otklona prema takvim temama i bavili se intimističkim sadržajima, a najraznovrsnije priče bile su iz Srbije i Crne Gore, posebno u jeziku jer su priče pisane na različitim dijalektima. Tu se najviše osjeti kako pulsira prostor jednog zajedničkog jezika, a sa druge strane značajno se pomjerila autorska sloboda. Na posljednjem konkursu, među pričama koje su izabrane, preovladavale su spisateljice”, komentariše Đukić.
Bonus video:
