“Cetinjskom rekonstrukcijom“ prve konceptualne izložbe u Crnoj Gori, pod nazivom “Korota i suša“, autora Ilije Šoškića, u Njegoševoj Biljardi nastavljena je manifestacija likovih programa “200 godina samoće – Njegošiations“. Za sve ljubitelje umjetnosti predstavljena je rekonstrukcija izložbe iz 1986. godine, a riječ je o prvoj instalaciji u istoriji crnogorske poslijeratne umjetnosti, izvedenoj u Crnoj Gori. Autor govoreći o svom radu, odnsno ovoj rekonstrukciji, kaže “da je njegov cilj bio da kroz ovu art instalaciju izrazi (matematičkim putem), aksiom koji će dočarati crnogorsku tradicionalnu dramaturgiju (korota) i oskudicu (suša)“.
“Znao sam da radim prvu konceptualnu izložbu u Crnoj Gori, što mi je bilo važno, ali još važnije je bilo da osjetim moju genezu, sa kojom sam se borio na rimskoj art sceni, jednom od centralnih svjetskih centara avangardne umjetnosti, genezu sa mojim prirodnim karakteristikama... Uspio sam da stvorim put ka konceptualnoj umjetnosti u američkoj varijanti”, kazao je Šoškić. Umjetnik navodi da je ideja iz 1968. bila “da nađe neku staru napuštenu među koju su seljaci gradili da bi zaustavili zemlju i vodu baš onako kako to rade dabrovi, i da taj kamen donese u galeriju“.
“To je i realizovano. Znači kamen međaš i ženska korota. Uzimam desni ugao galerijske prostorije. Lijevi zid dajem da moler ofarba u crno, a desni ostaje bijele boje. U uglu, od kamena međaša, zidam konus koji se oslanja na ugao i doseže do plafona, i rad je definitivno gotov”, objašnjava Šoškić. Autor ne krije “da ta prva konceptualna izložba u našoj zemlji nije naišla na široko razumijevanje“.
Sa otvaranja izložbe u Biljardi
“Petar Ćuković kao kustos-upravnik galerije i ja smo izgledali ko zna kako Nikšićanima, svakako ne kao dvojica normalnih ljudi, ali sve je to bilo očekivano. Atak na tradicionalizam inertne vrste, u kome je Crna Gora bila konformizovana je bio, i to vrlo osmišljeno, destabilizovati inertnost i akademizam, u korist novih gledanja i ponašanja, u saglasju sa razvijenim svijetom”, ističe autor.
Otvarajući izložbu, Petar Ćuković kazao je da je “Korota i suša“ jedno od Šoškićevih remek-djela.
“Sticajem okolnosti složila se prilika da taj rad ponovo bude napravljen na ovom mjestu za koji kao da je bio napravljen i prvi put kada je nastao. I naslov ovog rada i način na koji je materijalizovan govori o rijetkoj situaciji u kojoj umjetnika vodi ne samo proviđenje nego briljantan um”, rekao je Ćuković.
Rad “Korota i suša“, prvi put je realizovan 1986, u inicijalnoj godini postojanja Galerije “Forum” u Nikšiću
Rad “Korota i suša“, prvi put je realizovan 1986, u inicijalnoj godini postojanja Galerije “Forum” u Nikšiću, okrenut uvezivanju minimalističke formalno-jezičke modernističko-avangardističke tradicije, i sublimaciji metafizike lokalnog kulturnog ambijenta.
Umjetnička radikalizacija
Ilija Šoškić, rođen je 1935. u Dečanima. Poslije perioda umjetničkog školovanja (Umjetnička škola u Herceg Novom i likovne akademije u Beogradu i Bolonji), napušta akademske studije i radi prvi javni hepening 1967. u svome ateljeu u Osijeku, koji je determinisan kao njegov prvi umjetnički čin, o kojem piše kritičar Oto Švajcer.
Prekida sve privatne i javne odnose sa jugoslovenskim prostorom i živi u Italiji od 1969. Godine 1987. nastanjuje se u Dubrovniku i u toj renesansno-baroknoj tvrđavi nalazi razloge za još jednu umjetničku radikalizaciju: ovoga puta uključuje filozofsku i naučnu memoriju u performativni gest i instalaciju tjelesnosti.
Galerija
Bonus video:
