Vijest o tome da je u stanu ekscentričnog penzionera u Minhenu pronađeno umjetničko blago koje su nacisti pokrali od Jevreja odjeknula je kao bomba u umjetničkom svijetu. Međutim, tvrdnja “čuvara” blaga da zna gdje se nalazi čuvena Ćilibarska soba mogla bi da izazove još veći potres.
Oko 1.400 slika neprocjenjive vrijednosti, među kojima su remek-djela Pikasa, Matisa, Renoara, Šagala, Klea, Kokoške i drugih, koje su nacisti oduzeli Jevrejima, nađeno je u stanu Kornelijus Gurlita, 79-godišnjeg sina kolekcionara umjetničkih djela Hildebranda Gurlita.
Ispostavilo se da ta djela nisu uništena u savezničkom bombardovanju Drezdena 1945, već da ih je Gurlit stariji, koji je služio nacistima kao stručnjak za procjenu umjetnina, donio u Minhen tokom 30-ih i 40-ih godina prošlog vijeka.
Juče je otkriveno da čudak koji je čuvao slike i koji se krije od policije zna gdje se nalazi čuvena Ćilibarska soba, koju je ruski car Petar Veliki dobio na poklon od pruskog vladara Vilhelma I u 18. vijeku.
Ćilibarska soba, ili osmo svjetsko čudo kako se naziva u umjetničkom svijetu, napravljena je od šest tona ćilibara i bila je obložena dragim kamenjem i zlatom. Njemci su je ukrali iz Ljetnjeg dvorca Katarine Velike u blizini tadašnjeg Lenjingrada.
Godine 1945. gubi joj se svaki trag, a njen nestanak smatra se najvećom misterijom Drugog svjetskog rata. Procjenjuje se da bi danas njena vrijednost bila oko 250 milijardi dolara.
Kornelijus Gurlit je navodno rekao članovima porodice da zna šta se desilo sa Ćilibarskom sobom.
"Cio život nam je govorio: Prije nego što umrem, reći ću javnosti gdje je Ćilibarska soba, ali ne prie toga", izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za britanski “Dejli mejl” Ekhart Gurlit (65), Kornelijusov rođak.
U junu 1941. Hitlerove elitne jedinice izvršile su unvaziju na Rusiju. Kada su stigli do Lenjingrada, Ćilibarska soba je rastavljena i spakovana u dvadeset šest drvenih sanduka, a zatim transportovana u pruski grad Kenigzberg, današnji Kalinjingrad.
Godine 1944. Kenigzberg je bombardovalo Britansko ratno vazduhoplovstvo. Neposredno prije toga Ćilibarska soba je ponovo rastavljena i spakovana u sanduke ali joj se poslije bombardovanja gubi svaki trag.
Iako se vjeruje da je uništena u požaru u tvrđavi u Kenigzberu u aprilu 1945, to nikada nije dokazano.
Kada se ima u vidu da je Hildebrand Gurlit bio stručnjka za umjetnine u Trećem rajhu, tvrdnja njegovog sina Kornelijusa zvuči sasvim vjerodostojno.
Galerija
Bonus video:
