Druga knjiga Olje Knežević u izdanju Vijesti”, “Londonske priče juga”, predstavljena je u ispunjenom prostoru Gradske knjižare, a uz autorku su na promociji govorili urednik kulturne rubrike i izdavačke djelatnosti u “Vijestima” Balša Brković i direktor “Vijesti” Željko Ivanović.
Knjigu “Londonske priče juga” čine tekstovi koje je Olja Knežević objavljivala Art-u, subotnjem dodatku “Vijesti” u redovnoj kolumni “Iz Londona, s ljubavlju”. Tekstove Olje Knežević objavljene u njenoj drugoj knjizi redovni čitaoci Art-a već su imali priliku da pročitaju, a sada je ljubiteljima njene kolumne dostpuna i knjiga tekstova koji njenim londonskim pričama daju “novu arhitektoniku”, kako je na promociji knjige rekao pisac Balša Brković.
Na početku večeri Knežević je publici pročitala odlomak iz teksta “Totalna balkanizacija”, koji je, prema riječima autorke, bio tekst nakon kojeg je shvatila da “može pisati takve tekstove”. O početku saradnje između “Vijesti” i Olje Knežević govorio je direktor “Vijesti” Željko Ivanović, koji je podsjetio na to da su prvi tekstovi Olje Knežević objavljeni u Art-u predstavljali “osvježenje”.
“Ti tekstovi bili su vrlo duhoviti, vrlo cinični, što je i odlika londonskog mentaliteta, i mislim da su svi koji su čitali te tekstove mogli da osjete London, a da u Londonu nikada ne borave. Tako je krenula naša saradnja i priča o Oljinom prvom romanu, tako je štampana i “Milena i druge društvene reforme” koja je izazvala veliku pažnju, koja je postigla veliki tiraž za crnogorske prilike i koja je kasnije imala izdanja izvan Crne Gore kao i vrlo dobre kritike u svim važnijim medijima regiona. Nakon uspjeha prvog romana shvatili smo da bi bilo dobro da se već nakupljene priče iz Londona pretvore u knjigu, jer je knjiga trajnija od novina”, rekao je Ivanović.
Povodom objavljivanja knjiga “Milena i druge društvene reforme” i “Londonske priče juga” Balša Brković je naglasio da, kada se uzme u obzir situacija u crnogorskoj književnosti, “ovakva knjiga predstavlja pregnuće značajnije nego u nekim drugim, normalnim književnostima”.
“Ovdje je ta mačistička paradigma toliko jaka, da držim da je jedna od najljekovitijih stvari koja se desila na crnogorskoj književnoj sceni upravo taj poremećaj uobičajenog odnosa, budući da su posljednje godine donijele značajan broj novih imena sjajnih spisateljica”, rekao je Brković. On je naglasio da je roman “Milena i druge društvene reforme” Olje Knežević jedan od značajnih datuma u crnogorskoj književnosti, “kao jedna vrsta glogovog kolca zabijenog u sanduk crnogorskog književnog mačizma”.
Govoreći o tekstovima sabranim u knjizi “Londonske priče juga” Brković je rekao da novinski tekstovi sabrani u knjizi stvaraju drugačije čitanje.
“Arhitektonika jedne knjige vas tjera da pravite rješenja koja se protežu na poglavlja, a ovdje svaki tekst predstavlja mini-knjigu, odnosno svaki tekst mora da ima svoju arhitektoniku, svoj šarm i privlačnost, da vas na neki način zarobi. Čini mi se da ova knjiga na najbolji mogući način predstavlja ležernu, šarmantnu naraciju Olje Knežević. Između književnog i publicističkog, na momente čak između postmodernog pseudo memoarskog manira, sa stalnim odjecima “bildungs” priče koja se tiče odrastanja i praćenja stalnih likova i porodičnog konteksta”, rekao je Brković.
Na promociji u Gradskoj knjižari Olja Knežević je najavila svoj drugi roman. Tim povodom napomenula je da romani kakve voli da čita sadrže mješavinu “straha, mraka i smijeha”.
“Ne razumijem spisateljice i pisce koji potiču iz ove sredine, a mogu da se ne osvrnu na mrak. Ne prihvatam da ga ne vide. Drugi roman koji pišem govori o Londonu i o Crnoj Gori, jer je to moja teritorija i držim se toga”, rekla je Knežević.
Govoreći u knjizi “Londonske priče juga” autorka je rekla da je sve bilo lakše kada je shvatila da mora da kaže “jednu stvar, ili jednu anegdotu, koja je dovela do jednog zaključka”.
“Krenula bih uvijek od stvarnog događaja i stvarnog osjećaja, jer sam shvatila da je to samo jedan tren, koji izađe u Artu subotom, zbog toga je rijetko koja priča mračna, ponekad neka bude ljuta, ali u toj ljutnji prekoravam sebe”, rekla je Knežević.
Komentarišući pitanje romana kao književne forme, autorka “Milene i drugih društvenih reformi” zaključila je da smatra da roman “ako je stvaran u diktaturama, mora da bude antirežimski i mora da govori o istini”.
“Ne razumijem spisateljice i pisce koji potiču iz ove sredine, a mogu da se ne osvrnu na mrak. Ne prihvatam da ga ne vide"
Na promociji knjige “Londonske priče juga” Željko Ivanović je najavio sljedeću knjigu u izdanju “Vijesti” - novi roman Balše Brkovića “Plaža Imelde Markos”, koji će biti objavljen tokom sljedećeg mjeseca.
Književnost i gradovi
“Razmišljajući o knjizi “Londonske priče juga” pomislio sam kako je crnogorska književnost siromašna gradovima. U Crnoj Gori u toku posljednjih 50 ili 60 godina potpuno se promijenila socijalna paradigma, prije 50 godina oko 70 odsto stanovništva živjelo je na selu, s danas 80 odsto stanovništva živi u gradovima. Ali književna paradigma se mnogo sporije mijenja od stvarnosti, tako da do generacije pisaca rođenih 60-ih i 70-ih godina nemamo klasičnu crnogorsku prozu, roman koji se dešava u gradu, koji ima urbanu fakturu.
Imamo društvo koje je već postalo dominantno urbano, ali njegova književna paradiga je još lalićevska. Još uvijek je to priča o selu, što ima antropološku vrijednost i nesumnjivo je književno značajno, ali to naprosto nije ovaj prostor danas.
U knjizi “Londonske priče juga”, osim Londona prisutna su još najmanje dva grada, Titograd kao utopija i Podgorica kao grad, kao i Zagreb, kao simbolička tačka između Londona i Podgorice”, rekao je Brković na promociji nove knjige Olje Knežević u podgoričkog Gradskoj knjižari.
Galerija
Bonus video:
