I pored globalne opsesije ličnostima kao što su Kim Kardašijan i Paris Hilton, koje su modeli ponašanja samo zato što postoje u medijima, među mladima ipak ima mnogo i onih koji žele da uče o svojoj kulturi i istoriji i koji svoje uzore vide u istorijskim ličnostima i naučnicima. Zato je velika odgovornost urednika medija da takvih istorijskih ličnosti i pozitivnih modela bude što više u programima - poručila je sa prve konferencije za novinare XVIII Internacionalnog TV festivala Bar 2013 dr Maja Vukadinović iz Srbije, selektor za festivalski dječji program i kratke TV forme.
Na konferenciji u hotelu „Prinses“, Vukadinović je istakla da je u kategorijama u kojima je selektovala filmove imala ostvarenja različitih žanrova, sa inovativnim autorskim pristupom i sa zavidnim produkcijiskim nivoom. Autori su obrađivali i specifične teme položaja djece sa posebnim potrebama, djece u ratu i djeteta u porodici.
“U kratkoj formi bio je iskazan izuzetan kvalitet, trudila sam se da odaberem filmove koji dobro korespondiraju sa publikom”, navela je Vukadinović.
Selektorka za igrani dramski program Irena Škorić, rediteljka iz Hrvatske, od 54 sata pristiglog programa odabrala je 16,5 sati, a ključni kriterijum izbora bilo je poštovanje “svetog trojstva” - prije svega, pravila zanata - da film bude profesionalno urađen, a potom i da ispuni zahtjeve kreacije i inovacije.
“Zadovoljstvo mi je što ima nekoliko dobrih tinejdžerskih tema, prije svega film o švajcarskoj selebriti tinejdžerki-skijašici. Nisam bila toliko stroga u izboru, uvijek se trudim da dam šansu nečem novom, naravno, tek po ispunjenju osnovnog kriterijuma”, kazala je Škorić.
Kirsten Šnajd iz Fondacije Prix Jeunesse “Nagrada mladih”, koja decenijama nagrađuje najbolje TV programe za djecu, istakla je da je glavni cilj ove fondacije poboljšanje kvaliteta dječjeg programa širom svijeta.
“Svi znamo koliko su djeca radoznala i znatiželjna da saznaju o svijetu koji ih okružuje, TV može biti sjajan odgovor na sva ta pitanja, da im pomogne da odrastu u dobre ljude i zato je naša odgovornost da im obezbijedimo dobar TV program, jer to zaslužuju”, istakla je Šnajd.
Na pitanje moderatorke Mirjane Maje Popović šta bi savjetovala urednike medija, Šnajd je kazala da je poenta u stavu iskusnog kolege iz Danske koji 40 godina radi ovaj posao, a koji kaže da dijete kada se probudi i upali TV, treba da zna gdje živi.
“Dakle, dijete treba da upozna preko TV svoju kulturu i svoju zemlju, vrijednosti sa kojima će se identifikovati, da program za djecu ne bude tek puka globalna ponuda, već da ima jasno lokalno određenje sa krajem, mjestom i državom u kojoj živi. Mediji, a naročito javni servis, imaju veliku obavezu da se tom segmentu posveti više pažnje”, istakla je Šnajd.
Na barskom fakultetu za turizam i hotelijerstvo dr Maja Vukadinović je sinoć vodila debatu „Zvijezde kao uzori publike“ u kojoj su učestvovali komunikolog Radoje Cerović, Vuk Vuković sa cetinjskog FDU i Kristina Ljevak sa Federalne TV BiH.
Eros u medijima
Selektorka za igrani dramski program Irena Škorić, inače autorka prve hrvatske erotske drame „7 sex 7”, sinoć je u amfiteatru Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Mediteran održala predavanje – „Eros u medijima“ gdje je, pored ostalog, akcentovano da je prije nekoliko decenija eksplicitni seksualni čin osvojio globalni medijski prostor, pa je od tada „sve manje erotskog u umjetnosti“.
“U zadnjih dvadeset godina, žene su potisnute u drugi plan i svedene na nivo objekta u skoro svim filmovima cijelog ex-Yu prostora, služe tek kao pomoć glavnom muškom liku. U mom filmu su uloge zamijenjene, žene su subjekti, a muškarci objekti”, naglasila je Škorić.
Navodeći lične favorite u tretmanu erosa u filmu, Škorić je izazvala ne malo iznenađenje među filomofilima kada je pomenula „Praznik u Rimu“ koji, istakla je, ima brojne erotske metafore, „previše toga da bi bilo slučajno“, a kada je moderatorka pitala kako se dolazi do takvog uvida u subkontekst filma Škorić je odgovorila u šali, da se on „prvo mora odgledati 25 puta“.
Bonus video:
