Iako to nije teško zaključiti u vremenima kada se svaki drugi film bavi nekim super junakom, novo istraživanje je pokazalo da su stariji filmovi zaista bili daleko kreativniji od bilo čega što se snima u današnje vrijeme.
Ali, kako objektivno izmjeriti kreativnost? Iako vjerovatno ne postoji savršen način da to učinite, istraživači su koristili tagove na stranici IMDB (Internet Movie Database) i provjerili više od dva miliona naslova. Naime, kada unose neki novi film, ljudi s IMDB-a moraju da koriste ključne riječi kako bi se mogli povezati sa nekim prethodnim filmovima koji dijele nešto zajedničko sa novim naslovom.
To su, naprimjer, žanrovi, lokacije ili važni elementi u priči. Svaka se ključna riječ boduje u zavisnosti od toga koliko je rijetko korištena, a ako se neka ključna riječ rijetko ponavlja, dobija više bodova. Naravno, ovakav bi pristup mogao naići i na kritike onih koji smatraju da kreativnost ne možete mjeriti pukim pretresanjem sadržaja.
"Uvijek slušamo o tome kako je period od 1929. do 1950. "zlatno doba Holivuda". Veliki filmovi sa velikim zvijezdama. Ali, ako pogledate koliko su originalni doći ćete do zanimljivog zaključka da je riječ o prilično neoriginalnom periodu", rekao je vođa istraživanja Samit Srinivasan.
To nije iznenadilo poznavatelje kinematografije koji znaju da je filmove u to vrijeme snimala šačica filmskih studija, a najveći među njima godišnje su se upuštali u samo nekoliko zaista velikih projekata.
Kreativnost započinje propašću velikih studija
Tokom pedesetih godina prošlog vijeka, započeo je raspad velikih studija, a tada je započeo i velik broj kreativnih i nezavisnih produkcija. U tom se periodu pojavljuje američki novi talas, evropski art house, francuski novi talas, spaghetti westerni i japanska kinematografija koja unosi niz novih i dotad neiskorištenih tehnika.
Recimo akcijski filmovi redefinisani su 1962. kada se pojavio prvi film o Džemsu Bondu, ali SF filmovi pak ne doživljavaju preveliki rast originalnosti.
Istraživanje je pokazalo i da ljudi, kada je riječ o filmovima, vole nove ideje, ali te ideje ne smiju biti "prerevolucionarne".
"Ako je nešto prečudno, teško je to svariti, ali ako je prepoznato, djeluje dosadno", dodaje Srinivasan.
Najbolje su šezdesete
Ukratko, istraživanje je pokazalo da je najoriginalniji period bio između pedesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka sa posebnim naglaskom na šezdesetima. Međutim, jedan od učesnika istraživanja, matematičar Erez Liberman Ejden, smatra i da u obzir treba uzeti pristranost onih koji su unosili ključne riječi. Naime, moderna publika vjerovatno ne može da detektuje neke suptilnosti ili razlike u filmovima "zlatnog doba Holivuda" pa mnogi naslovi na prvi pogled djeluju identično.
Ali, bilo kako bilo, Ejiden dodaje da je riječ o kvalitetnoj startnoj poziciji i odličnom povodu za razmišljanje o ovom pitanju.
Bonus video:
