Beograđanin Miloš S. Čujović (29) zvani Čujke i još devetoro okrivljenih iz Podgorice, prema navodima optužnice Vrhovnog državnog tužilaštva, uspjeli su da prevare čak i švajcarske bankare iz Ciriha.
Prošlog ljeta, Čujke i ekipa poslali su inostranim bankama lažne podatke da su vlasnici deviznih računa i uspjeli da ih, uz pomoć programerskih vještina, ubijede da im prebace više od milion eura sa računa građana Švajcarske i Velike Britanije.
Kako nijesu umjeli da se zaustave u prevarama, otkriveni su i uhapšeni.
Za kriminalno udruživanje i računarsku prevaru, optuženi su Miloš Čujović i Podgoričani Nikola M. Marković (27), Vidoje S. Stanišić (25), Nebojša M. Marković (25), Saša V. Klikovac (30), Dragan N. Kovačević (33) zvani Gendža, Bojan N. Pejović (25), Radonja D. Vulević (31), Boris B. Petričević (26) i Slađana M. Medenica (28).
Prema optužnici, oni su hakerskim prevarama uspjeli da sa tuđih računa iz inostranstva “skinu” 1.186.673 eura, od čega su podigli 223.516,17 eura.
Ostali dio novca blokiran je na deviznim računima okrivljenih po nalogu tužilaštva.
Od Nikole Markovića oduzeto je 4.200 eura, a od njegovog brata Nebojše “BMW” koji potiče od izvršenja krivičnog djela.
Prema navodima optužnice, Čujović i Nikola Marković su u periodu od 1. juna do 31. avgusta 2012. organizovali kriminalno udruženje koje je imalo za cilj da počine krivična djela računarska prevara, dok su ostali optuženi postali članovi kriminalnog udruženja.
“Čujović i Marković su netačnim podacima i lažnim prikazivanjem činjenica i računarskih podataka u računarski sitem banke, uticali na rezultate elektronske obrade podataka. Čujović se lažno predstavljao kao vlasnik računa i davao instrukcije da se sa računa, otvorenim u inostranim bankama, obavi prenos novca na devizne račune okrivljenih otvorenih kod crnogorskih poslovnih banaka”, piše u optužnici.
Braća Marković, kako piše, u svojoj porodičnoj kući i u motelu “Šarović”, obezbijedili su za Čujovića uslove i tehničku podršku.
“Nakon toga su Stanišić, Klikovac, Kovačević, Pejović, Vulević, Petričević i Medenica, kao pripadnici kriminalnog udruženja, prihvatajući plan i naloge organizatora udruženja Čujovića, otvorili devizne račune na svoje ime, a Čujović inostranim bankama prosljeđivao naloge, faksove i mail poruke, sa lažnim podacima da su stvarni vlasnici u tim bankama naložili prenos sredstava sa svojih žiro-računa. Ove poruke su sadržale i instrukcije za plaćanje ka deviznim računima sa SWIFT kodovima okrivljenih, koje instrukcije su preko Marković Nikole, putem SMS poruka, po otvaranju računa, dostavljane Čujoviću. Tako su uticali na računarski sistem banke jer su ovlašćena lica u bankama stranih država, po prijemu naloga, faksova i mail poruka, dovedena u zabludu jer su postupali po instrukcijama koje su u njima sadržane, i elektronskom obradom podataka kreirali SWIFT poruke, kojima se između banaka vrši transfer novčanih sredstava, koje su elektronskim putem razmijenjene sa crnogorskim poslovnim bankama na osnovu kojih je potom izvršen transfer sredstava”, navodi se u optužnici.
Tako je 17. jula 2012. godine, UBS AG banke iz Ciriha, sa računa N. V. W., izvršila transfer novca u iznosu od 13.400 švajcarskih franaka, na devizni račun otvoren kod Crnogorske komercijalne banke na ime Vidoja Stanišića.
Od tog iznosa, Stanišić je podigao 10.956 eura.
UBS banka iz Chiriha je 24. jula 2012, sa računa J. M. iz Velike Britanije, transferisala na devizni račun Nikole Markovića iznos od 325.000 švajcarskih franaka, odnosno 269.908 eura.
UBS banka je narednog dana sa istog računa obavila transfer novca na devizni žiro-račun Klikovca, u iznosu 169.878 eura, otvoren kod First Financial banke.
“Kredit Svis banka” iz Švajcarske je 8. avgusta 2012. sa računa J. L. transferisala na devizni račun Kovačevića 135.248 eura, otvoren kod NLB-a.
Sa računa izvjesnog Vilijamsa iz Švajcarske, Rotšild banka iz Ciriha, prenijela je na Vulevićev devizni račun otvoren kod Komercijalne banke 385.000 eura.
Instrukcije za plaćanje, koje su optuženi poslali 18. avgusta 2012. inostranim bankama, nijesu realizovane, jer su te banke prepoznale da se radi o sumnjivim transakcijama, odnosno da nemaju autorizaciju od klijenata.
Galerija
Bonus video:
