Za loše stanje kulturnog nasljeđa nijesu dominantno krivi zastarjeli pravni i institucionalni okvir već sprovođenje pravnih propisa, nedostatak kadrovskog potencijala, slaba funkcionalna organizacija unutar i između državnih organa i nepostojanje sistema odgovornosti, smatraju u Pokretu za promjene. Koordinatorka stručnog tima te partije za kulturu, istoričarka umjetnosti Tijana Samardžić, kazala je da nepromijenjeno stanje ugroženih kulturnih dobara i nepoštovanje rokova propisanih za realizaciju zakonskih obaveza ukazuju da se može ponoviti “negativno iskustvo kao sa primjenom ranijih zakona”. “Nakon tri godine od primjene seta zakona iz oblasti kulturne baštine pokazalo se da za loše stanje kulturnog nasljeđa nijesu dominantno krivi zastareli pravni i institucionalni okvir, već kako smo tvrdili i prilikom usvajanja zakona nedosljedno sprovođenje pravnih propisa, nedostatak kadrovskog potencijala koji reformu u ovoj oblasti može učiniti održivom”, navodi se u saopštenju. Za loše stanje kulturnog nasljeđa ona je navela i slabu funkcionalnu organizaciju unutar i između državnih organa i ustanova, nepostojanje sistema odgovornosti za neučinjeno, “i sve izraženiji kriterijum u izboru rukovodećih kadrova primarno na osnovu servilnosti, a ne znanja”.
Za loše stanje kulturnog nasljeđa, Samardžić je navela i slabu funkcionalnu organizaciju unutar i između državnih organa i ustanova
Bonus video:
